Hrvatska je i dalje pri vrhu Europe po visokoj potrošnji antibiotika, istaknuto je u povodu Svjetskog dana svjesnosti o antimikrobnim lijekovima. Cilj je osvijestiti građane, ali i medicinske djelatnike o racionalnom korištenju antibiotika.
19.11.2026.
Zadnja izmjena 19:45
Autor: Ela Šeremet/D. S./Dnevnik/HRT/Hina
Hrvatska je i dalje pri vrhu Europe po visokoj potrošnji antibiotika, istaknuto je u povodu Svjetskog dana svjesnosti o antimikrobnim lijekovima. Cilj je osvijestiti građane, ali i medicinske djelatnike o racionalnom korištenju antibiotika.
Antibiotik - jedno od najvećih dostignuća moderne medicine, čije samo ime govori: protiv bakterija. Ipak, pacijenti ih traže više nego ikad, i kada im treba i kada ne treba.
- Pacijenti preuveličaju simptome zato što dolaze s virusnim bolestima, a virusne bolesti ne liječimo s antibioticima i to je ono što često srećemo u ordinaciji, upozorila je Branislava Čilić, dr. med, specijalistica obiteljske medicine.
Kako bi se probudila svijest građana, ali i zdravstvenih djelatnika, provode se brojne javnozdravstvene kampanje. Iako je u tim kampanjama naša zemlja dva puta bila najbolja, i dalje nismo smanjili potrošnju tih lijekova.
Učestalost infekcija krvotoka uzrokovanih bakterijom Klebsiella pneumoniae u Hrvatskoj je u šest godina, od 2019. do 2025., porasla za 409 posto, upozoreno je na simpoziju povodom Europskog dana i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.
Riječ je o bakteriji otpornoj na karbapeneme, skupinu antibiotika koji se koriste za liječenje težih bakterijskih infekcija. Na zabrinjavajući trend upozorila je klinička mikrobiologinja Arjana Tambić Andrašević, istaknuvši da se Hrvatska udaljava od europskog cilja smanjenja takvih infekcija za pet posto do 2030. u odnosu na 2019.
Nažalost, od tog cilja se jako udaljavamo u suprotnom smjeru, ne da smanjujemo u odnosu na 2019., nego još i povećavamo, rekla je Tambić Andrašević, dodavši da se bakterija počela naglo širiti u doba COVID-a.
I neke druge rezistentne bakterije su nam isto porasle u COVID-u, ali one se vraćaju prema početnim pozicijama, dok Klebsiella ne, ona i dalje raste, rekla je mikrobiologinja.
Objasnila je da izloženost antibioticima pogoduje širenju otpornih sojeva te naglasila važnost pristupa Jedno zdravlje, koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Poručila je i da odluka liječnika da antibiotik ne propiše odmah nije pogreška, već može biti dio racionalnog odlučivanja.
- Dobar liječnik je onaj koji dvaput razmisli prije nego što propiše antibiotik, rekla je.
Voditeljica Odjela za bakteriologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i projekta EU-JAMRAI 2 za Hrvatsku Selma Bošnjak navela je da Hrvatska troši više antibiotika nego neke zapadnoeuropske zemlje. Upozorila je da njihovo uzimanje kod virusnih infekcija, nepridržavanje liječničkih uputa i dijeljenje antibiotika pogoduju razvoju rezistencije.
- Nema novih antibiotika na tržištu, odnosno njihov je razvoj vrlo spor. Zato je važno da ove koje imamo koristimo racionalno, samo kada su nam zaista potrebni, poručila je Bošnjak, dodavši da infekcije višestruko otpornim bakterijama mogu imati i smrtonosne posljedice, osobito za imunokompromitirane i onkološke pacijente.
Navela je i da je Hrvatska dvije godine zaredom na europskoj razini prepoznata kao primjer dobre prakse u podizanju svijesti o antimikrobnoj otpornosti.
Sudionike skupa u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar u ime ravnateljice Mirjane Kujundžić Tiljak pozdravila je profesorica Iskra Aleksandra Nola te istaknula važnost koncepta Jedno zdravlje, koji je uvršten i u nastavu Medicinskog fakulteta.
Simpozij je održan u sklopu europskog projekta EU-JAMRAI 2, usmjerenog na zajedničko djelovanje u suzbijanju antimikrobne otpornosti, a organizirali su ga HZJZ, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Hrvatski liječnički zbor te stručna društva i institucije.
Okupio je hrvatske i slovenske stručnjake radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse, a u petak će se u HZJZ-u održati sastanak voditelja projektnih radnih paketa iz Hrvatske i Slovenije.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora