Stručnjaci: Rak gušterače sve češće pogađa mlađe osobe

Oko 850 ljudi oboli godišnje u Hrvatskoj od raka gušterače, bolesti koja se teško liječi i kasno otkriva, a sve češće pogađa i osobe u 40-im godinama života, upozorili su stručnjaci u četvrtak na obilježavanju Svjetskog dana borbe protiv raka gušterače.

Rak gušterače četvrto je najsmrtonosnije sijelo raka u Hrvatskoj.

Prošle je godine od njega preminulo 795 osoba, a u EU od te bolesti godišnje umre više od 132 tisuće građana, istaknuto je na konferenciji za novinare u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD) koje je ove godine prvi put pokrenulo obilježavanja Ljubičastog studenog - Mjeseca borbe protiv raka gušterače.

Skup je otvorila ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknuvši važnost podizanja svijesti o toj teškoj bolesti, čija incidencija kontinuirano raste. Naglasila je kako još uvijek nema dovoljno učinkovite metode liječenja, zbog čega je važno jačanje preventivnih aktivnosti.

Hrstić: Zabrinjavajući rezultati preventivnih pregleda

Pušenje, konzumacija alkohola, šećerna bolest i povećana tjelesna masa rizični su čimbenici, poručila je te se osvrnula i na rezultate nacionalnih preventivnih zdravstvenih pregleda.

Na poziv se odazvalo oko 75 posto građana, što smatra ohrabrujućim, no dodala je kako su nalazi zabrinjavajući. Trećina pregledanih ima prekomjernu tjelesnu težinu, trećina prekomjerno konzumira alkohol, a trećina aktivno puši a to su sve rizični čimbenici za rak gušterače. Kod 19 posto pregledanih utvrđen je poremećaj glikemije, a kod 6 posto novootkrivena šećerna bolest, istaknula je ministrica.

Voditelj Registra za rak HZJZ-a Mario Šekerija upozorio je da petogodišnje relativno preživljenje kod raka gušterače iznosi tek 7,8 posto. Srednja je dob pri dijagnozi 72 godine, a muškarci i žene podjednako obolijevaju i umiru od ove bolesti. Prognoza je, nažalost, jako loša", upozorio je Šekerija.

Da se rak gušterače sve češće dijagnosticira i kod 40-godišnjaka istaknula je predsjednica HGD-a Ivana Mikolašević. Upravo tihi klinički tijek, rekla je, razlog je kašnjenja u dijagnostici: Kad se pojave simptomi poput žutice, bolova u trbuhu, gubitka težine ili novonastalog dijabetesa, bolest je najčešće uznapredovala.

Gastroenterolog Goran Poropat objasnio je da se rak gušterače često otkriva slučajno tijekom obrade drugih zdravstvenih tegoba. Istaknuo je i da premaligni cistični tumori gušterače, koji se sve češće nalaze incidentalno, zahtijevaju poseban oprez u praćenju.

U trenutku dijagnoze operabilno je samo 15 do 20 posto bolesnika, rekao je kirurg Darko Kučan te dodao kako je kirurgija ključna i jedina potencijalno kurativna metoda, no zbog biološke agresivnosti tumora nužan je multidisciplinarni pristup. Prema njegovim riječima, ukupna stopa recidiva nakon operacije iznosi između 50 i 80 posto.

Predstojnik onkologije KBC-a Zagreb Stjepko Pleština rekao je da se u većine oboljelih primjenjuje kemoterapija, jer je bolest često neoperabilna ili se vraća nakon operacije, dok je onkologinja Jasna Marušić pojasnila važnost suvremenih metoda zračenja, poput stereotaksijske radioterapije (SBRT), koja omogućuje precizno i snažno lokalno djelovanje uz zaštitu okolnih organa. Naglasila je i da je palijativna skrb sve dostupnija, ali i dalje nejednako raspoređena diljem zemlje.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore i gastroenterolog Krešimir Luetić primijetio je kako se u posljednjih dvadesetak godina kod većine malignih bolesti bilježe određeni pomaci u liječenju, dok je rak gušterače jedno od rijetkih sijela kod kojeg napredak gotovo da ne postoji.

Kada rak gušterače uzrokuje žutilo kože, najčešće je već kasno. No simptomi poput venske tromboze, novonastale šećerne bolesti ili uporne boli u leđima također mogu upućivati na malignu bolest i ne smiju se zanemariti, poručio je.