"Debljina je bolest koju se treba liječiti"

Ovisnosti o drogama česta su pojava, ali jedna druga vrsta ovisnosti koja se sve više pojavljuje kod ljudi svih uzrasta je ovisnost o hrani. To dovodi do prekomjerne težine, a time i mnogih drugih stanja i bolesti. Koja je psihološka pozadina debljine i kako steći i održati zdrave navike doznajemo od Sonje Njunjić, predsjednice Udruge za prevenciju prekomjerne težine i mr. sc. Ive Brozičević Dragičević, profesorice psihologije.

Svjetski dan debljine, ne bi trebalo obilježavati jedan dan u godini, bilo bi potrebno prisjetiti je se bar svaka dva mjeseca, otkriva Sonja Njunjić.

- Ovogodišnji Svjetski dan debljine želi promijeniti percepciju debljine, govoriti o debljini. Debljina je bolest, debljina nije izmišljotina, nije ni estetska nego je bolest koju treba liječiti i tako ju shvatiti. O debljini govorimo s aspekta ekonomije, s aspekata zdravlja, okoliša jer sve to na nas djeluje. Moramo detektirati gdje su temelji debljine, govori Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

- Čovjek misli da je hrana opravdana, ali do jedne određene mjere, hrana nije nadomjestak. Čovjek se treba brinuti o svom zdravlju jer je primarno svima nama, dodaje Njunjić.

Jedan od glavnih uzroka debljine su negativne emocije i time postaje glavna bolest modernog društva, pojašnjava prof. Brozičević Dragičević.

- Debljina je vodeća bolest modernog društva. Naše svako treće dijete u dobi od osam do devet godina je pretilo. Ako uzmemo socioekonomske i biološke aspekte, to su genetika, hormonalni poremećaji i druge kronične bolesti. Debljina ima uzroke u psihologiji. Svaki pojedinac koji je pretio je priča za sebe. Svatko nosi sa sobom svoju pozadinu priče. Debljina se stvara zbog raznih negativnih emocija, kao što su tjeskoba, tuga, žalost, krivnja, nedostatak voljene osobe, mobing, stres na poslu i raznih drugih čimbenika, objašnjava mr. sc. Iva Brozičević Dragičević, profesorice psihologije. 

Debljina je bolest kao i svaka druga

Čovjek koji je debeo je nesretan, a Njunjić je otkrila kako tu ovisnost pretvoriti u korisnost:

- Svjetska zdravstvena organizacija je savjetovala da se govori, osobe s debljinom zato što nas svaka bolest ne smije obilježiti. Ona nas ne smije mistificirati. Ona mora biti bolest, ona je E66. Mi govorimo: ''Ti si debela'', to je pogreška. Ona zna da je debela.Ona je podloga u svim strašnim boleštinama. Hrana je ovisnost, ali tu ovisnost može pretvoriti u korisnost i tu je promjena kognitivno-bihevioralne terapije nužno potrebna da otkrije čovjeku zašto on to radi od sebe i da će ga debljina ograničiti u svim segmentima života. On je nesretan čovjek. On se tješi i kada si to prizna pokrenut će resurse za promjenom, rekla je.

Hrana vam daje kratkotrajni osjećaj sitosti i zato je potrebno naći balans.

- Svi smo mi emocionalne izjelice i posežemo za hranom i kada nismo gladni. Činimo to nesvjesno i često su nam u našoj kulturi, jer svi idemo na blagdane, rođendanske zabave i proslave, ručkove, večere. Slano i slatko je vrlo interesantno zbog toga što nam masna i slatka hrana podiže razinu glukoze u krvi i mi se tada osjećamo dobro, ali to jako kratko traje i onda ste ponovno gladni, daje vam trenutni osjećaj sitosti. Mi moramo znati kako to sve izbalansirati. Moramo znati kako naći ravnotežu, ne smije se pretjerivati ni s jednim ni s drugim, zaključuje Dragičević.