Tjelesna kondicija mladih najslabija u posljednjih 60 godina

Djeca i adolescenti u Eurpi imaju sve manje mišićne snage, sve lošije držanje te sve više masnog tkiva. Njihova tjelesna sprema najslabija je u posljednih 60 godina - pokazuju to rezultati velikog istraživanja Sveučilišta u Zaragozi. Taj trend nije zaobišao ni Hrvatsku, u kojoj - uz to što se djeca sve manje kreću - svaki treći osmogodišnjak ima prekomjernu tjelesnu masu. 

Višesatno sjedenje sve više zamjenjuje slobodno kretanje i igru u parkovima, upozoravaju u školama.

- U zadnje vrijeme primjećujem pad izdržljivosti, agilnosti i ono što je najbitnije - koordinacije. Djeca sve teže bacaju loptu, a o primanju lopte da i ne pričamo, djeca se boje lopte, upozorava učitelj tjelesne i zdravstvene kulture u IV. OŠ Varaždin Ante Sudec.

Pedagoginja u OŠ Središće u Zagrebu Tjaša Juraković Antolić napominje da današnje generacije imaju puno veći fokus na sjedalačkom načinu života:

- Bilo da je to uz ekran, sjede u prijevozu... Često možemo vidjeti djecu, kada su u parkiću, da nisu u slobodnoj igri, već sa roditeljima sjede, skrolaju po Internetu, dodaje Juraković Antolić.

Posljedica sjedilačkog načina života kod djece zabrinjavajuće su - ističu stručnjaci:

- Kod djece više nema one spretnosti, danas djeca više nemaju onaj osjećaj tijela u prostoru, oni ne mogu stajati na jednoj nozi, a kamoli da naprave pravila kolut naprijed, imaju i nerazvijenu dinamičku akomodaciju oka, to bi značilo da imaju poteškoće prilikom davanja i hvatanja lopte. Imaju problema s finom motorikom, loše barataju predmetima, javljaju se tu posturalni problemi, komentira kineziolog Igor Kaurinović.

- Prvi pokret svjesnog djeteta je kotrljanje. Danas, od treće godine nadalje, djeca ne mogu se zakotrljati više, tu vidimo taj pad snage, bez da daju nekakvu inerciju rukom ili nogom, dodaje dekan Učiteljskog fakulteta u Rijeci Vilko Petrić.

Jedna od posljedica manjka kretanja je i prekomjerna tjelesna težina s kojom se u Hrvatskoj bori više od trećine osmogodišnje djece:

- Imate pekaru na svakom uglu, imate različite aparate za slaka pića u školama. Danas se djeca ili bave natjecateljskim sportom ili se ne bave sportom općenito. Roditelji puno rade i zapravo nemaju vremena napraviti nekakve zdrave obroke. Danas se više ne ruča za stolovima i zapravo to sve skupa čini djecu sve debljom, smatra doc. dr. sc. Katja Dumbić Kubat, specijlat pedijatrije s užom specijalizacijom iz pedijatrijske endokrinologije, dijabetesa i bolesti metabolizma u KBC Zagreb.

Zbog ovog gorućeg javnozdravstvenog problema, Udruge za prevenciju prekomjerne težine izradile su Prijedlog zakona o zaštiti djece od pretilosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda.

- Temelji se na tri stupa: to je označavanje proizvoda, svih onih proizvoda koji prelaze normativne prehrambene pragove, tu je edukacija, važna je od trudnoće, pa kroz vrtiće i osnovnu i srednju školu i treće je zaštita djece od agresivnog marketinga onih proizvoda koji su štetni, kaže  dr. med. Dražen Gorjanski, liječnik obiteljske medicine i voditelj Udruge za zdravo življenje POST.

Takav zakon, ističe, provodi se u Čileu, a njegovom provedbom smanjen je broj pretile djece, ali i razina štetnih sastojaka u proizvodima.