Pravobranitelj: Hrvatska još uvijek nema funkcionalan sustav za osobe s autizmom

Savez udruga za autizam Hrvatske pozvao je donositelje odluka na izradu nacionalnog plana za autizam koji bi povezao obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb za više od 6900 osoba s autizmom, koliko ih je evidentirano u Hrvatskoj, a koji, kažu u Savezu, nemaju povezan sustav podrške. 

Broj dijagnosticiranih kontinuirano raste, no sustav podrške i dalje nije dovoljno povezan ni dugoročno planiran, upozorio je u četvrtak Savez udruga povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.

U priopćenju pod naslovom Tisuće obitelji trebaju sustav koji funkcionira, Hrvatska još nema plan za autizam ističe se da se sve više djece i mladih nalazi u sustavu koji ih ne prati dovoljno brzo i koordinirano, dok obitelji često same preuzimaju ulogu organizatora skrbi.

Većina nas želi isto da naše dijete ima priliku za razvoj, da može ići u školu, pronaći svoje mjesto i živjeti dostojanstven život. Za tisuće obitelji u Hrvatskoj to još uvijek nije realnost, navode iz Saveza.

Dodaju kako porast broja dijagnoza dijelom proizlazi iz unaprjeđenja sustava dijagnostike posljednjih godina, no upozoravaju da iza statistike stoje konkretni izazovi svakodnevice od dostupnosti terapija do uključivanja u obrazovni sustav i društvo.

Savez ističe da problem nije u potpunom izostanku sustava, nego u njegovoj nepovezanosti. Roditelji, kako navode, često sami koordiniraju terapije, obrazovanje i druge oblike podrške, dok su prijelazi između životnih faza, osobito u odrasloj dobi, nedovoljno uređeni.

Autizam nije nešto što se događa nekome drugome, nego je dio naše zajednice to je dijete u vrtiću, učenik u razredu, susjed ili kolega, poručuju iz Saveza.

Kao rješenje ističu potrebu izrade nacionalnog plana za autizam koji bi osigurao kontinuiranu podršku kroz cijeli životni vijek od rane intervencije do odrasle dobi.

Navode da su zemlje koje su uvele takve planove pokazale da je moguće organizirati sustav koji je funkcionalan i usmjeren na potrebe korisnika.

Savez udruga za autizam Hrvatske, koji okuplja 17 organizacija iz cijele zemlje, stoga je pozvao donositelje odluka na pokretanje procesa izrade nacionalnog plana u suradnji s autističnim osobama, stručnjacima i organizacijama civilnog društva.

Svjetski dan svjesnosti o autizmu, ističu, prilika je za podsjećanje da autizam nije marginalno pitanje, nego tema koja se tiče tisuća obitelji i zahtijeva sustavan odgovor države.

Pravobranitelj: Hrvatska još uvijek nema funkcionalan sustav za osobe s autizmom

Na Svjetski dan svjesnosti o autizmu, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić ističe da unatoč godinama upozoravanja, preporuka i različitih strateških dokumenata, Hrvatska nema uspostavljen funkcionalan sustav skrbi za osobe s poremećajima iz spektra autizma.

- Roditelji djece s autizmom prepušteni su samima sebi, osobito u najranijoj dobi djeteta, kada bi podrška sustava trebala biti najintenzivnija. Primjena Nacionalnog okvira za probir i dijagnostiku i rana intervencija ne provode se sustavno, čime se propušta ključna prilika za razvoj djeteta i dugoročno smanjuju njegovi životni izgledi", upozorio je u četvrtak pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.

Stoga je ponovno pozvao nadležna tijela da bez daljnjeg odgađanja osiguraju hitnu uspostavu nacionalnog okvira dijagnostike, dostupnu i pravovremenu ranu intervenciju u svim dijelovima Hrvatske, razviju fleksibilne i individualizirane modele odgoja i obrazovanja, uspostave kontinuitet podrške nakon završetka školovanja, osiguraju dostupne i prilagođene usluge za odrasle osobe s autizmom i donesu i provedu cjelovit, međuresorni model skrbi za osobe s autizmom.

Odgovornost države prema jednoj od najranjivijih skupina građana

- Ovo je pitanje odgovornosti države prema jednoj od najranjivijih skupina građana. Vrijeme za deklarativnu podršku je prošlo, a daljnje odgađanje učinkovitih mjera nije prihvatljivo. Potrebne su konkretne, mjerljive i održive promjene koje će osobama s autizmom omogućiti dostojanstven život i stvarno uključivanje u zajednicu. Svako daljnje izostajanje konkretnih mjera znači nastavak prakse u kojoj se teret skrbi prebacuje na obitelji, a osobe s autizmom ostaju na marginama društva, poručio je u priopćenju Jurišić.

Navodi da je prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2025., u Hrvatskoj evidentirano oko 6.900 osoba s poremećajima iz spektra autizma, a procijenjena prevalencija iznosi približno 2 na 1.000 stanovnika. U dječjoj populaciji (019) registrirano je nešto manje od 3.700 djece s poremećajem iz spektra autizma.

Jurišić smatra da je riječ o populaciji čije potrebe RH objektivno može obuhvatiti, no da izostanak sustavnog i pravodobnog djelovanja pokazuje da problem nije u brojevima, već u nedostatku organiziranog, odgovornog i obvezujućeg pristupa skrbi za osobe s autizmom.

U području odgoja i obrazovanja izostaju stvarne prilagodbe

Upozorava da u području odgoja i obrazovanja izostaju stvarne prilagodbe i inovativni modeli rada i kurikuluma, pri čemu se djecu pokušava uklopiti u sustav koji nije spreman za njih, umjesto da se sustav prilagodi njihovim potrebama.

Istovremeno, proširenje kapaciteta i transformacija centara za autizam i dalje se odvija presporo i bez jasne vizije, iako bi upravo te specijalizirane ustanove, temeljem svojeg znanja i iskustva, trebale biti nositelji osiguravanja kontinuirane podrške osobama s autizmom i nakon završetka obrazovanja.

Nakon završetka obrazovanja, osobe s autizmom gotovo u potpunosti nestaju iz sustava podrške. Socijalne usluge za odrasle su nedostatne, neadekvatne ili uopće ne postoje, zbog čega velik broj osoba ostaje u obiteljima bez ikakve stručne podrške ili završava u neprimjerenim oblicima skrbi.

- Ovakvo stanje rezultat je nedostatka odlučnosti i odgovornosti u uspostavi cjelovitog i međuresorno usklađenog sustava. Umjesto toga, i dalje se nude parcijalna i kratkoročna rješenja koja ne rješavaju problem, već ga odgađaju, upozorava pravobranitelj za osobe s invaliditetom.

U Novom Jelkovcu obilježeno 15 godina životnih zajednica za osobe s autizmom

Centar za autizam obilježio je u četvrtak u Novom Jelkovcu 15 godina organiziranog stanovanja za odrasle osobe s autizmom i intelektualnim teškoćama, uz poruku da je za daljnji razvoj takvog modela nužno osigurati dodatne mjere i stabilniji sustav podrške.

Obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu održano je u Sesvetama, gdje u naselju Novi Jelkovec u pet životnih zajednica živi 27 odraslih osoba s autizmom kojima je potrebna visoka razina podrške, a koje su istaknute kao primjer uspješne integracije u lokalnu zajednicu. Unatoč složenim potrebama, korisnici aktivno sudjeluju u svakodnevnom životu, čime se, kako je rečeno, potiče razvoj tolerantnijeg i inkluzivnijeg društva.

Na događaju u gradskoj knjižnicu sudjelovale su osobe s autizmom, korisnici organiziranog stanovanje, te je naglašeno da njihov život u zajednici nije privilegija, nego temeljno pravo, ali i da šira primjena zahtijeva sustavna rješenja i kontinuirano financiranje.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da je zagrebačka Udruga za autizam zbog financijskih poteškoća prestala pružati uslugu organiziranog stanovanja, nakon čega je brigu o korisnicima preuzeo Centar za autizam, rekao je ravnatelj Centra Ivica Dokleja.

U tom je kontekstu zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec podsjetila da Centar za autizam kao gradska ustanova objedinjuje obrazovne i socijalne usluge - od vrtića i škole za djecu s autizmom do organiziranog boravka i stanovanja za odrasle osobe. Naglasila je da je cilj današnjeg programa usmjeriti pozornost upravo na kvalitetu života odraslih osoba s autizmom, a događaj su zajednički organizirali Centar za autizam i Udruga za autizam.

U Maksimiru centar za dnevni boravak osoba s autizmom

Posljednje dvije godine, istaknula je, učinjen je niz pomaka u unapređenju sustava skrbi, a ključni su projekti tek pred realizacijom. Među njima je izdvojila otvaranje do kraja godine prvog suvremenog centra za dnevni boravak odraslih osoba s autizmom u Maksimiru. Najavila je i projekt škole u Oporovcu, koji je pred dobivanjem građevinske dozvole, uz već osigurana europska sredstva i skoru raspravu u Gradskoj skupštini. Sve te investicije, poručila je, trebale bi unaprijediti obrazovanje i životne uvjete osoba s autizmom te im osigurati dostojanstveniji život.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović također je naglasila važnost uključivanja osoba s autizmom u zajednicu, istaknuvši da oni uz podršku mogu sudjelovati u svakodnevnom životu. Zapošljavanje je izdvojila kao ključan korak prema većoj neovisnosti, uz napomenu da Grad Zagreb pruža podršku onima koji mogu raditi - u obrazovanju i pristupu tržištu rada.

Autizam je složeni neurorazvojni poremećaj koji utječe na način na koji osoba doživljava svijet i komunicira s drugima, a obilježavaju ga teškoće u socijalnoj interakciji i komunikaciji te ponavljajući obrasci ponašanja i ograničeni interesi.

U Puli iduće godine počinje izgradnja Centra za autizam

Na Tomislavovu trgu u Puli prigodnim je programom obilježen Dan svjesnosti o autizmu. Broj osoba s dijagnosticiranim autizmom raste, upozoravaju iz Udruge za autizam Istra te dodaju da je osobama s autizmom kao i njihovim roditeljima potrebna sustavna pomoć. U Istri bi iduće godine trebala početi izgradnja Centra za autizam.

- Potrebna je veća angažiranost sustava, potrebna je svakodnevna podrška od same rane intervencije preko školovanja da ne govorimo o smještaju odraslih u stambene jedinice, naglasila je Ivana Vudrag, Udruga za autizam Istra.

- Centar nije samo projekt , to je poruka za sve građane i djecu da želimo biti ovdje kad treba i da napravimo jedan zajednički eko sustav, integralni sustav zdravstveno -obrazovni i socijalne skrbi, a kako bi djeca, roditelji i odoljeli dobili odgovarajuću skrb, istaknula je Gordana Antić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.

O izazovima i snazi osoba u spektru autizma, ali i o životu njihovih obitelji, kako ih podržati, razumjeti i uključiti u svakodnevicu - razgovaralo se u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".