Umjetna inteligencija otvara vrata personaliziranoj medicini

Iako Hrvatska nema službeni registar oboljelih od rijetkih bolesti, procjenjuje se da ih je oko 250 tisuća. Unatoč tomu, dostupnost lijekova i terapija vrlo je ograničena. U Zagrebu je održan stručni skup posvećen upravo tim izazovima, s posebnim naglaskom na primjenu umjetne inteligencije te razvoj personalizirane medicine.

Dijagnozu sklerodermije, rijetke autoimune bolesti, gospođa Jadranka Brozd dobila je prije 15 godina.

- Zahvaća jednjak, unutarnje organe, pluća, probavni sustav i mnogo drugih simptoma koji su na prvi pogled nevidljivi, osim što se možda na rukama vidi da su ruke otečene, opisala je Jadranka Brozd, predsjednica Hrvatske udruge oboljelih od sklerodermije. 

Medicina poznaje oko 7000 rijetkih bolesti. No za njih 95% nema odgovarajuće terapije.

- I to iz razloga jer je razvoj takvih lijekova vrlo skup, radi se na vrlo maloj populaciji, pa je cijeli postupak i razvoja lijekova i dolaska na tržište vrlo dug i specifičan, navela Ida Mirković Knaus, tajnica Hrvatskog saveza za rijetke bolesti.

Čak i kad su dostupni u svijetu, hrvatski pacijenti dugo čekaju da lijekovi dođu na naše tržište. Stručnjaci su, stoga, na današnjoj konferenciji tražili načine kako ubrzati pristup eksperimentalnim terapijama i personaliziranoj medicini.

- Želimo da eksperimanetalna terapija postane dostupnija nego što je trenutno, statistike pokazuju da je Hrvatska treća zemlja odozdola po broju kliničkih ispitivanja u godinu dana, istaknula je Josipa Ljubičić, organizatorica konferencije inicijativa "Dobrota je lijek".

Hrvatska bi mogla biti među vodećima, osobito kad je riječ o personaliziranoj medicini, naglašava dr. Dragan Primorac. Njegov znanstveni tim nedavno je, s pomoću umjetne inteligencije, prvi u Hrvatskoj analizirao cijeli ljudski genom. Korak je to koji otvara novu eru u dijagnostici i liječenju.

- Mi ćemo u jednom trenutku biti u poziciji da možemo analizirati sve što je u stanici, a to je mehanizam nastanka bolesti, dakle govorimo o više od 100 milijuna podataka, naglasio je prof. dr.sc. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu.

Uz to znanje, liječenje više ne počinje tek pregledom simptoma.

- A to je ima li temperaturu, kakav je nalaz ultrazvuka, CT-a, magneta ili slično. Mi ulazimo na njegovo duboko molekularno profiliranje što je preduvjet, ne samo za razumijevanje nastanka bolesti nego pravih terapeutskih oblika liječenja, pojasnio je Primorac.

Znanost je spremna za budućnost medicine, kao i pacijenti, koji žele da ih se prepozna i da nada koju donose nove metode liječenja ne bude privilegij.