Hrvatska jedna od najšumovitijih europskih država

U Hrvatskoj se šume i šumska zemljišta prostiru na skoro 50 posto kopnene površine čime se ubrajamo u jednu od najšumovitijih europskih država, a one su još uvijek u dosta dobrom zdravstvenom stanju, iako podložne raznim ugrozama, poručuju Hrvatske šume na Međunarodni dan šuma. 

U Hrvatskoj danas ima 35 posebnih rezervata šumske vegetacije.

"Želimo osvijestiti javnost, od najmlađih do najstarijih uzrasta, kako su šume obnovljiv prirodni resurs i nacionalno blago. Građani mogu biti sigurni da se šumama gospodari promišljeno, stručno i planirano. Šumari već 260 godina primjenjuju princip potrajnosti, odnosno održivosti, što znači da se iz šume uzima znatno manje drvne mase nego što priraste", ističe Uprava Hrvatskih šuma u izjavi za Hinu na Međunarodni dan šuma.

Ove godine on se obilježava na temu "Šume i gospodarstvo".

Neprocjenjiv prirodni resurs

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Joško Radanović poručuje da su šume neprocjenjiv prirodni resurs Hrvatske.

- One nisu samo temelj naše bioraznolikosti i očuvanja okoliša, već i važan gospodarski element koji generira radna mjesta i doprinosi razvoju lokalnih zajednica, kaže.

Naglašava kako ovogodišnja tema naglašava koliko su održivo gospodarenje šumama i odgovorno upravljanje prirodnim resursima ključni za dugoročnu stabilnost i prosperitet društva.

Hrvatske šume svakodnevno rade na očuvanju, obnovi i unaprjeđenju naših šumskih ekosustava, a poseban fokus ove godine stavljaju na obnovu šuma na području Spačvanskog bazena, koje su pretrpjele velike štete u nevremenu 2023. godine.

- Naš cilj nije samo obnoviti šume, već ih učiniti otpornijima na klimatske promjene i buduće izazove. Šume su naše zajedničko nasljeđe i odgovornost, stoga čuvajmo ih za generacije koje dolaze, poručuje čelnik Hrvatskih šuma.

Više od 49 posto kopnene površine Hrvatske obraslo je šumama i šumskim zemljištem, od čega je 95 posto prirodnih.

Ta zastupljenost šuma svrstava Hrvatsku među najšumovitije zemlje Europe. Hrvatska raspolaže s 2,7 milijuna hektara šuma i šumskih zemljišta, od kojih s oko 2 milijuna hektara gospodare Hrvatske šume.

Klimatske promjene kao najveća ugroza

Radanović ističe kako su očuvane i prirodne šume temelj za proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode te da njihove temeljne vrijednosti opstaju zahvaljujući stručnom gospodarenju šumama.

"Općenito možemo reći da su šume u Hrvatskoj još uvijek u dosta dobrom zdravstvenom stanju, iako podložne raznim ugrozama, a najveća ugroza za šume u Europi i Hrvatskoj, te ostatku svijeta, su klimatske promjene i globalna trgovina koja utječe na pojavu novih bolesti i štetnih organizama, uglavnom stranih invazivnih vrsta", poručuju Hrvatske šume.

Kažu da su primjer toga masovno odumiranje poljskog jasena, akutno odumiranje hrasta, hrastova mrežasta stjenica koju su upoznali i građani jer je njezina populacija velika i u naseljima, te velik broj invazivnih biljnih vrsta.

Također, šumski požari su velika opasnost za šume i bioraznolikost. Hrvatske šume za zaštitu šuma od požara godišnje ulažu oko 13 milijuna eura. To uključuje izgradnju i održavanje šumskih protupožarnih prometnica i motrionica, organizaciju Motriteljsko-dojavne službe, uzgojne radove, videonadzor šuma, promidžbene aktivnosti.

Zelenilo za kvalitetniji život

Pojačane elementarne nepogode posljednjih godina učestalije su i razornije nego ranije što se također može pripisati nastalim klimatskim promjenama.

U najvećem olujnom nevremenu 2023., najviše je stradalo područje Slavonije.

Sanacija šuma je u punom jeku, ali posljedice će se osjećati desetljećima.

Hrvatske šume ističu kako sva urbana područja trebaju mnoštvo zelenila za kvalitetniji život stanovnika. Zagreb i Split imaju Medvednicu i Marjan, kažu te naglašavaju kako država nije jedini njihov vlasnik.

Na Marjanu su vlasnici uglavnom privatni šumoposjednici, a njime upravlja Javna ustanova Park prirode Marjan.

Na Medvednici je znatan udio privatnih šuma za koje su odgovorni njihovi vlasnici, a državnim šumama gospodare Hrvatske šume.

Uz to je Javna ustanova Park prirode Medvednica nadležna za očuvanje prirode na cjelokupnom području Medvednice, bez obzira na vlasništvo šuma.

"Što se tiče gospodarenja šumama koje su u ingerenciji Hrvatskih šuma građani ne trebaju brinuti. Uklanjanje starijih stabala je nužno kada šuma dostigne određenu starost i vrši se kada ispod starih stabala raste mlada šuma. U posljednjoj fazi obnove, smjeni stare šume mladom, često se mladu šumu ne doživljava kao šumu", kažu Hrvatske šume te pozivaju građane da promatraju razvojne stadije šuma.

Na mjestima starih stabala sada žive nova, a mladi će šumski ekosustavi biti otporniji od starijih koji nemaju mogućnost prilagodbe klimatskim promjenama.