2025. treća najtoplija godina u povijesti mjerenja

Planet je 2025. zabilježio treću najtopliju godinu u povijesti mjerenja, uz produženo trajanje do sada neviđenih vrućina, a poboljšanje se ne očekuje u 2026., rekli su u srijedu klimatski stručnjaci EU-a.

Zadnjih 11 godina najtoplije su do sada, s godinom 2024. na vrhu, a 2023. je na drugom mjestu, prema podacima EU-ove službe za klimatske promjene Copernicus i Berkeley Earth, neprofitne istraživačke organizacije sa sjedištem u Kaliforniji.

2025. je bila neznatno hladnija od 2023., za samo 0,01 °C, naveo je Copernicus.

Britanska nacionalna meteorološka služba, UK Met Office, potvrdila je podatke koji rangiraju 2025. kao treću najtopliju godinu u mjerenjima koja datiraju od 1850. godine.

Prvi put globalne temperature u prosjeku su premašile 1,5 °C u zadnje tri godine u odnosu na predindustrijsko doba, navodi Copernicus u godišnjem izvješću.

Nagli porast zagrijavanja uočen od 2023. do 2025. bio je ekstreman i sugerira ubrzanje stope zagrijavanja Zemlje, navodi Berkeley Earth u zasebnom izvješću.

Pariški sporazum o borbi protiv klimatskih promjena iz 2015. obvezuje svijet da ograniči zagrijavanje na znatno ispod 2 °C i da uloži napore da ga zadrži na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba što je dugoročni cilj za koji znanstvenici kažu da bi pomogao u izbjegavanju najgorih posljedica klimatskih promjena.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je u listopadu da je prekoračenje granice od 1,5 °C "neizbježno", ali da bi svijet mogao ograničiti ovo razdoblje prekoračenja smanjenjem emisija stakleničkih plinova što je brže moguće.

Copernicus je ocijenio da bi se granica od 1,5 °C "mogla dosegnuti do kraja ovog desetljeća - više od desetljeća ranije nego što je predviđeno".

No, napori za suzbijanje globalnog zatopljenja doživjeli su još jedan udarac prošli tjedan kada je predsjednik Donald Trump rekao da će povući Sjedinjene Države, kao drugog najvećeg zagađivača na svijetu nakon Kine, iz temeljnog sporazuma UN-a o klimi.

Temperature su bile 1,47 °C iznad predindustrijskog doba u 2025. koja je bila samo malo hladnija nego 2023. - nakon 1,6 °C u 2024., prema podacima klimatske organizacije EU-a.

Oko 770 milijuna ljudi iskusilo je rekordno tople uvjete tamo gdje žive, dok nigdje nije zabilježen rekordno hladan godišnji prosjek, prema Berkeley Earthu.

Antarktik je doživio najtopliju godinu u povijesti mjerenja, dok je to bila druga najtoplija godina za Arktik, prema Copernicusu.

Analiza podataka Copernicusa koju je proveo AFP prošlog mjeseca otkrila je da su Srednja Azija, regija Sahela i sjeverna Europa doživjeli svoju najtopliju godinu u povijesti mjerenja 2025. godine.

U 2025. godini zabilježeni su brojni ekstremni vremenski događaji - toplinski valovi, cikloni i snažne oluje u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi te razorni šumski požari u Španjolskoj, Kanadi i Kaliforniji - čiji intenzitet ili učestalost pogoršava globalno zagrijavanje.

Stalno rastuće izgaranje nafte, ugljena i fosilnog plina uvelike je odgovorno za ovo zagrijavanje.

2026.: Četvrta najtoplija?

Berkeley i Copernicus upozorili su da 2026. neće prekinuti trend.

Ako se ove godine pojavi zagrijavajući vremenski fenomen El Nio, "to bi moglo učiniti 2026. još jednom rekordnom godinom", rekao je za AFP Carlo Buontempo, direktor službe Copernicusa za klimatske promjene.

- Temperature rastu. Dakle, sigurno ćemo vidjeti nove rekorde. Hoće li to biti 2026., 2027. ili 2028. nije previše važno. Smjer kretanja je vrlo, vrlo jasan, rekao je Buontempo.

Berkeley Earth očekuje da će ova godina biti slična 2025., "s najvjerojatnijim ishodom otprilike četvrte najtoplije godine od 1850.".

Borba s emisijama

Izvješća dolaze u trenutku kada napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova - glavnog pokretača klimatskih promjena - stagniraju u razvijenim zemljama.

Emisije su prošle godine porasle u Sjedinjenim Državama, prekinuvši dvogodišnju silaznu putanju jer su oštre zime i procvat umjetne inteligencije potaknuli potražnju za energijom, priopćio je u utorak think tank Rhodium Group.

U Sjedinjenim Državama jačanje termoelektrana na ugljen uzrokovao je ponovni porast ugljičnog otiska zemlje, izbrisavši godine napretka.

Hitnost djelovanja u vezi s klimatskim promjenama nikada nije bila veća, rekao je Mauro Facchini, voditelj odjela Copernicus, na konferenciji za novinare.

Nema naznaka da će 2026. prekinuti ovaj trend.

Samantha Burgess, zamjenica direktora za klimatske promjene u Copernicusu, očekuje da će 2026. biti jedna od pet najtoplijih godina u povijesti. Možda će biti usporediva s 2025. godinom.

Tempo smanjenja emisija stakleničkih plinova usporio se u Njemačkoj i Francuskoj.

- Iako emisije stakleničkih plinova ostaju dominantni pokretač globalnog zagrijavanja, veličina ovog nedavnog porasta sugerira da su dodatni čimbenici pojačali nedavno zagrijavanje izvan onoga što bismo očekivali samo od stakleničkih plinova i prirodne varijabilnosti, rekao je glavni znanstvenik Berkeley Eartha Robert Rohde.

Organizacija je rekla da su međunarodna pravila o smanjenju sumpora u brodskom gorivu od 2020. možda zapravo doprinijela zagrijavanju smanjenjem emisija sumpornog dioksida, koji stvara aerosole koji reflektiraju sunčevu svjetlost od Zemlje.

Prekoračenje dugoročne granice od 1,5 °C - čak i ako je samo privremeno - dovelo bi do ekstremnijih i raširenijih utjecaja, uključujući toplije i dulje toplinske valove te snažnije oluje i poplave, upozoravaju znanstvenici.

U 2025. godini, šumski požari u Europi proizveli su najveće ukupne emisije ikad zabilježene, dok su znanstvene studije potvrdile da su određene vremenske pojave pogoršane klimatskim promjenama - uključujući uragan Melissa na Karibima i monsunske kiše u Pakistanu koje su u poplavama usmrtile više od 1000 ljudi.

Unatoč tim pogoršavajućim utjecajima, klimatska znanost suočava se s povećanim političkim otporom. Američki predsjednik Donald Trump nazvao ju je "najvećom prijevarom".

Dugogodišnji konsenzus među svjetskim znanstvenicima jest da su klimatske promjene stvarne, uglavnom uzrokovane ljudima i da se pogoršavaju.

Njihov glavni uzrok su emisije stakleničkih plinova iz izgaranja fosilnih goriva poput ugljena, nafte i plina, koja zadržavaju toplinu u atmosferi.