Kapsula misije Artemis 2 s četveročlanom posadom prošla je kroz Zemljinu atmosferu i sigurno sletjela u Tihi ocean nakon gotovo 10 dana u svemiru, zaključivši prvo putovanje ljudske posade u blizinu Mjeseca u više od pola stoljeća.
11.04.2026.
Zadnja izmjena 19:25
Autor: Alenka Marina/V.G./M.R/Dnevnik/HRT/Hina
Kapsula misije Artemis 2 s četveročlanom posadom prošla je kroz Zemljinu atmosferu i sigurno sletjela u Tihi ocean nakon gotovo 10 dana u svemiru, zaključivši prvo putovanje ljudske posade u blizinu Mjeseca u više od pola stoljeća.
NASA-ina kapsula Orion lagano se spustila u ocean u blizini kalifornijske obale malo poslije 17 sati po lokalnom vremenu, završivši tako misiju u kojoj je četvero astronauta otputovalo dublje u svemir nego itko prije njih.
Posada je tijekom desetodnevnog putovanja dvaput obišla oko Zemlje, a zatim i oko tamne strane Mjeseca u letu od ukupno 1.117.515 kilometara.
Prvi je to testni let s posadom u nizu misija programa Artemis čija je svrha ponovno dovesti astronaute na površinu Mjeseca od 2028. godine.
Slijetanje Oriona i četveročlane posade NASA je uživo prenosila na svojim internetskim stranicama.
Kapsulu su na Tihom oceanu dočekali spasilački timovi kako bi iz nje izvukli posadu, američke astronaute Reida Wisemana, Victora Glovera i Christinu Koch te kanadskog astronauta Jeremyja Hansena.
U povratku je dokazano da Orion može izdržati ekstremne sile pri ulasku u Zemljinu orbitu nakon lunarne misije.
Do Tihog oceana kapsula je stigla nakon napetog 13-minutnog pada kroz Zemljinu atmosferu, uz toplinsko trenje koje je temperaturu na vanjskoj površini letjelice dovelo do usijanih 2.760 Celzijevih stupnjeva.
Kapsula Orion uletjela je u atmosferu brzinom od 40-ak tisuća km/h, odnosno 32 puta većom od one zvuka. Ključ za siguran povratak bilo je precizno vođenje letjelice. Predubok kut značio bi pregrijavanje, a preplitak mogućnost odbijanja letjelice od atmosfere i povratak u svemir.
Da to nije samo tehnički nego i psihološki problem, objasnio je astronaut Victor Glover tvrdeći da o tome razmišlja još od 2023. godine, kada su dobili misiju.
Na vrhuncu ulaska u atmosferu intenzivna vrućina i kompresija zraka formirale su, sukladno očekivanjima znanstvenika, gorući omotač plina, odnosno plazme, koji je obavio kapsulu i prekinuo radijsku vezu s posadom na nekoliko minuta.
- Dok smo se pripremali za konferenciju za novinare, Howard je primio poziv od Reida Wissemana, zapovjednika Integrityja. Bilo je sjajno čuti njegov glas, kako nam govori da je posada dobro. Možemo reći da smo ispunili svoju misiju, poručio je Shawn Quinn, voditelj programa istraživanja sustava u NASA-i.
Nakon što je kontakt s posadom ponovno uspostavljen, dva para padobrana otvorila su se u prednjem dijelu kapsule, usporivši joj kretanje na oko 25 kilometara na sat, što je omogućilo lagano i sigurno slijetanje letjelice u ocean.
- Poslali smo četvero nevjerojatnih ljudi na Mjesec i sigurno ih vratili na Zemlju, prvi put u više od 50 godina. Generaciji koja sada zna što smo sposobni učiniti poručujemo - dobro došli na naš izlet na Mjesec. Želim zahvaliti cijelom našem timu na domišljatosti i golemom trudu, kazala je Lori Glaze iz NASA-e.
Timovima NASA-e i američke mornarice trebalo je oko sat vremena da osiguraju plutajuću kapsulu i pomognu astronautima da izađu iz letjelice te ih odvedu na obližnji brod gdje su prošli prvi medicinski pregled.
Astronautima je čestitao i američki predsjednik Donald Trump.
- Čestitam sjajnoj i vrlo talentiranoj posadi Artemisa II. Cijelo putovanje bilo je spektakularno, slijetanje savršeno i, kao predsjednik Sjedinjenih Država, ne mogu biti ponosniji! Radujem se što ću vas sve uskoro vidjeti u Bijeloj kući. Ponovno ćemo to učiniti, a zatim slijedi - Mars, poručio je Trump.
Četvero astronauta poletjelo je s Cape Canaverala na Floridi 1. travnja. Na prvi let oko Zemlje lansirala ih je NASA-ina divovska raketa Space Launch System (SLS), nakon čega su krenuli na putovanje oko tamne strane Mjeseca.
Time su postali i prvi astronauti koji su letjeli blizu Mjeseca od programa Apollo šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Glover, Koch i Hansen ispisali su povijest i kao prvi crni astronaut, prva žena i prvi neamerički državljanin koji su sudjelovali u lunarnoj misiji.
- Kakav je ovo bio spektakularan dan za NASA-u i sve naše međunarodne partnere. Ova je posada nekoliko puta izjavila da odlazi u misiju za cijelo čovječanstvo, a danas smo ispunili taj cilj sigurnim povratkom na Zemlju, rekao je Rick Henfling, voditelj misije Artemis II.
Na vrhuncu leta astronauti misije Artemis došli su do točke udaljene 406.771 kilometar od Zemlje, čime su premašili prethodni rekord od oko 400.000 kilometara koji je postavila posada misije Apollo 13.
Misija Artemis 2, koja je slijedila nakon testnog leta bez posade Artemis iz 2022. godine, ključna je generalna proba za planirani pokušaj slijetanja astronauta na površinu Mjeseca krajem ovog desetljeća, prvi put od 1972. godine i misije Apollo 17.
Krajnji je cilj programa Artemis dugoročna ljudska prisutnost na Zemljinu satelitu, što bi trebalo poslužiti kao odskočna daska za buduće istraživanje Marsa.
- Put do Mjesečeve površine je otvoren, ali posao koji je pred nama veći je od onog koji smo dosad odradili. Tako će uvijek i biti. Prije 53 godine čovječanstvo je napustilo Mjesec. Ovaj se put vraćamo i ostajemo, tvrdi Amit Kshatriya, pomoćni administrator NASA-e.
- Ovo je zapravo bio više probni let, nije tu bilo važno što su išli oko Mjeseca. Tu je bilo važno da su oni prvi put s posadom isprobali u moćnu raketu Space Launch System, da su prvi put s posadom imali let broda Orion koji je jako važan, na kraju krajeva servisni modul broda koji osigurava život za astronaute je izgrađen u Europi, to je jako važno. Airbus Defence & Space u Bremenu je bio odgovoran za izradu servisnog modula, koji ima i američke raketne motore, ali su mnogi sustavi izgrađeni u Europi. U Nizozemskoj su rađeni paneli sa solarnim ćelijama, Italija je radila neke mehaničke dijelove i strukturu letjelice, tako da je to jedan europski projekt koji je bio jako važan. Ovo je ipak međunarodni projekt po izgradnji. I ubuduće će ovakvi letovi imati značaj u međunarodnoj suradnji, što je jako važno, kao što već imamo dugo godina suradnju na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Nije tu bio štos ići oko Mjeseca, nego isprobati sve. A let oko Mjeseca je poslužio da se napravi jednostavna putanja, jer gravitacija Mjeseca je ona koja je zapravo promijenila put broda, a nije trebalo raditi manevre tamo daleko od Zemlje, kazao je Radonić za "Studio 4".
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora