Dan planeta Zemlje 2025.: Naša snaga, naš planet

Dan planeta Zemlje, koji se obilježava svake godine 22. travnja, globalni je podsjetnik na važnost očuvanja okoliša i prirodnih resursa za buduće generacije. Ove godine obilježava se pod motom "Naša snaga, naš planet“, a naglasak je na zajedničkoj akciji svih zemalja svijeta s ciljem utrostručenja proizvodnje čiste električne energije do 2030. godine.

Dan planeta Zemlje prvi put je održan 1970. godine u Philadelphiji, na inicijativu američkog senatora Edmunda Muskieja, kao reakcija na sve očitije ekološke probleme uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Danas, više od pola stoljeća kasnije, planeta je suočena s još ozbiljnijim izazovima: klimatskim promjenama, krčenjem šuma, onečišćenjem zraka i mora te ubrzanim gubitkom biološke raznolikosti.

Ovogodišnja tema stavlja naglasak na snagu pojedinaca i zajednica u borbi za očuvanje planeta. Poruka je jasna: prave promjene ne dolaze samo odozgo — one počinju od svakoga od nas.

Trenutačno vodeća u svijetu u vezi s ulaganjem u energiju vjetra i sunca jest Kina! Ohrabrujuću statistiku ima i Australija gdje se trećina svih domova koristi solarnom energijom! U Italiji hidroelektrane čine 23% ukupne proizvodnje električne energije, u Nizozemskoj 16%. U Danskoj se više od 50% električne energije u zemlji proizvodi iz vjetroturbina, a do 2026.-te energija vjetra napajat će 30% potreba za električnom energijom u Španjolskoj i 23% u Njemačkoj. Udruge za zaštitu okoliša u Hrvatskoj pozivaju Vladu da nova ulaganja u energetici usmjeri u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, osobito sunca i vjetra. U Greenpeaceu Hrvatska smatraju da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030. godine.

Inicijative poput one udruge "Trees for the Future", koja kombinira pošumljavanje i regenerativnu poljoprivredu kako bi obnovila tlo i pomogla lokalnim zajednicama, dokazuju da snaga ljudi može obnoviti Zemlju – jedno po jedno stablo.

10 ključnih ciljeva za 2025.

Ovogodišnje obilježavanje usmjereno je na deset glavnih područja:

1. Zagovaranje promjena – promjena životnih navika, poput recikliranja i kompostiranja.

2. Klimatske promjene – podizanje svijesti o ljudskom utjecaju i rješenjima za usporavanje globalnog zatopljenja.

3. Očuvanje biološke raznolikosti – zaštita ugroženih vrsta i prirodnih staništa.

4. Obrazovanje – stvaranje edukativnih programa o održivom životu.

5. Energija – razvoj obnovljivih izvora energije i prelazak s fosilnih goriva.

6. Hrana i poljoprivreda – poticanje održivih, lokalnih i organskih praksi.

7. Zelena ekonomija – stvaranje zelenih radnih mjesta i industrija.

8. Zelene škole – zdraviji školski obroci, ekološki sadržaji i održiva gradnja.

9. Recikliranje i smanjenje otpada – kontinuirana borba protiv stvaranja otpada.

10. Održivi razvoj – ravnoteža između čovjeka i prirode.

Vrijeme istječe – ali još uvijek imamo moć

Zemlja više ne može čekati. Klimatski poremećaji, degradacija tla i gubitak šuma već sad ugrožavaju prehrambene sustave i živote milijuna ljudi. No promjena je moguća i to sada. Svaka odluka, svaki glas, svaka akcija broji se.

Dan planeta Zemlje 2025. poziva nas da budemo dio rješenja. Bez obzira živiš li u gradu ili na selu, tvoji izbori imaju težinu. Zajedno možemo promijeniti smjer - za sebe i za generacije koje dolaze.

Mikroplastika sporo ubija živi svijet

Plastika - posvuda oko nas. Ni ne znamo kolike količine na sebi nosimo. Tipičan ormar natrpan je plastikom. Utkana je u poliestersku odjeću, akrilne džempere, najlonske kupaće kostime i rastezljive čarape - i bez prestanka se baca u okoliš.

- Većina odjeće koju svi nosimo izrađena je od sintetičkih ili plastičnih materijala. To bi moglo iznenaditi one uvjerene kako nose prirodne pamučne ili vunene majice. Ali sada je većina naše odjeće sintetička, većinom od poliestera, rekla je Rachel Z. Miller, osnivačica Projekta Rozalia za čist ocean.

Poliester, najčešće korišteno vlakno na Zemlji, zajedno s drugim sintetičkim vlaknima čini oko dvije trećine svjetske proizvodnje tkanina. No, čak i iz prirodnih tkanina vlakna se odvajaju, a sadrže kemikalije koje mogu zagaditi okoliš. 

- Odjeća se može slomiti i to na vrlo mikroskopski način. Kada ti mali komadići sitnih vlakana, milijuni mikrovlakana, završe u našem prirodnom okruženju, to je zagađenje mikrovlaknima. Isto je kada nosimo odjeću i ti mali komadići jednostavno odlete u zrak, isto se može dogoditi tijekom pranja ili u sušilici, dodala je.

Rizici mikroplastike za ljudsko zdravlje ili ekosustav

Jedna perilica puna rublja može osloboditi milijune plastičnih vlakana koje maleni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda ne mogu sve uhvatiti. Završavaju u lokalnim vodenim putovima koji se spajaju s oceanom. Morske životinje ih jedu, prenoseći plastiku na veće životinje i ljude. Tek u posljednjih deset godina novim je tehnologijama otkrivena posebno problematična - mikroplastika. Dok se nekada u kozmetičkim proizvodima koristilo prirodno zobeno ili bademovo brašno, sada se koristi - mikroplastika.

- Rizici mikroplastike za ljudsko zdravlje ili ekosustav zapravo se vrte oko činjenice da je vrlo malena. Toliko malena da može proći preko krvno-moždane barijere. Skeniranjem se može vidjeti nakupljanje mikroplastike u mozgu. Ali ima je i u hrani, posebno morskoj, ribama, inćunima, školjkama, istaknula je Sarah White, profesorica na Odsjeku za biljne i okolišne znanosti Sveučilišta Clemson, SAD.

Svi mi koji nosimo i peremo odjeću dio smo problema, ali možemo biti i dio rješenja. Smanjenju ispadanja vlakana, time i zagađivanja plastičnim mikrovlaknima, pomažu jednostavne promjene - rjeđe pranja odjeće i korištenja hladne umjesto vrele vode. Sušenje odjeće na zraku. Veći je izazov proizvodnja tekstila i njegovo koristiti na održiviji način. Dizajniranje odjeće koja ostavlja manje mikrovlakana i visoke je kvalitete kako bi dulje trajala - samo je jedno od rješenja.