16:30 / 24.12.2020.

Autor: Studio 4/B.A./HRT

Dječja slikovnica o Lajki, Belki, Strelki i ostalim svemirskim psima

-

-

Foto: - / -

Htjeli smo otrgnuti zaboravu pse koji su slani u svemir da bi čovjek mogao u konačnici letjeti u svemir, rekla je Vernesa Smolčić danas u HTV-ovoj emisiji Studio 4.
Općepoznat je podatak da je kujica Lajka postala prvo živo biće u svemiru letom u Sputnjiku 2, u studenom 1957. Nesretna Lajka uginula je za vrijeme leta, u roku od 5 do 7 sati, od prevelikog stresa. Prava istina o njenoj smrti objavljena je tek 2002. godine.

➡️ Novi atlas svemira: Australci mapirali milijun galaksija

No manje je poznato da su tijekom 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća Rusi u orbitu poslali mnogo pasa. Djeca ih mogu upoznati kroz slikovnicu Psi u svemiru, u čijem je osmišljavanju sudjelovala astrofizičarka Vernesa Smolčić, doktorica znanosti, izvanredna profesorica na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Zagrebu.

- Htjeli smo otrgnuti zaboravu pse koji su slani u svemir da bi čovjek mogao u konačnici letjeti u svemir, rekla je Smolčić danas u HTV-ovoj emisiji Studio 4.

U knjizi su uz svaki tim pasa koji je poslan u svemir navedene činjenice o trajanju leta, visini... Planiraju i digitalne oblike, pogotovo na drugim jezicima.

Za letove u svemir koristile su se i druge životinje, poput majmuna, no Rusi su se odlučili baš za pse jer su nam, kako je navela Smolčić, najbolji prijatelji i zato što dobro komuniciraju s ljudima pa su bili povoljniji za rigorozan trening.

- Nisu bili tako panični kao majmuni, na primjer, objasnila je Smolčić.

- Svi su ti psi bili lutalice s moskovskih ulica i morali su zadovoljiti određenu veličinu da bi stali u te skučene kapsule, dodala je.

Za razliku od Lajke, za koju se znalo da neće vratiti, Belka i Strelka su prvi psi koji su poslani u orbitu oko Zemlje i uspješno su se vratili na Zemlju. Strelka je kasnije imala šest štenaca od kojih je jedan završio kod obitelji Kennedy u SAD-u, rekla je Smolčić.


Popularizacija znanosti dužnost svih znanstvenika

Aktivna u popularizaciji znanosti, Smolčić smatra da je ona zapravo dužnost svim znanstvenicima, a pogotovo onima koji dobivaju državne plaće. S tim je ciljem pokrenula i portal Astroučionica.

Smolčić je uz sve to uspjela pribaviti milijun i pol eura iz Europskog istraživačkog vijeća za projekt pod nazivom Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme, koji je završio 2019. godine nakon pet i pol godina i zapošljavao tim od sedam mladih istraživača.

- Tu se zapravo radi o mojoj glavnoj istraživačkoj temi, a to je proučavanje rasta mase u galaksijama, rekla je.

Kroz podatke s raznih teleskopa proučava kako se put evolucije galaksija slaže - konkretno, kako raste masa koja dolazi od novih zvijezda unutar galaksije i masa u središnjoj supermasivnoj crnoj rupi u galaksijama, objasnila je Smolčić.

Smolčić je gotovo deset godina svoje karijere provela u inozemstvu, no vratila se u Hrvatsku, što je, kako je navela, imala na umu od samog odlaska. Kaže da iz Zagreba i dalje održava kvalitetne suradnje, ali i ističe da je situacija što se tiče ulaganja u znanost u Hrvatskoj dosta gora nego drugdje.

- S druge strane, kad pogledate ravnotežu između privatnog i poslovnog života, tu Hrvatska nudi puno više nego vanjska sveučilišta, odnosno institute, gdje se sve svodi na rad, rad, rad i uspjehe, uspjehe, uspjehe, poručuje.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!