Krajačić: Ako nešto želite zakočiti, najlakše je potezom pera u zakonu

Nakon raznih inicijativa i edukacija dogodilo se konačno i to da obnovljivi izvori energije vode naspram fosilnih goriva. Vijest je to koja se odnosi na Europu u 2025. Međutim, Greenpeace Hrvatska upozorava da je naša zemlja pri samom dnu iskorištavanja sunčeve energije jer nedostaje političke volje.

Rezultat je ovakav: 30 % električne energije proizvedeno je s pomoću sunca i vjetra, a 29 % iz plina, nafte i ugljena. Teško da se možemo nadati da je i u Hrvatskoj takav odnos.

- Hrvatska ima neku, recimo na papiru, dobru poziciju po pitanju obnovljivih izvora ali prvenstveno zato što imamo velike hidroelektrane koje su građene još u doba Jugoslavije. Tako da možda malo i zaostajemo zato što se ne moramo žuriti, odnosno da dostižemo one ciljeve koje je Europa postavila. A što se tiče energije sunca, mi smo nažalost po korištenju pri samom dnu Europske unije, iako smo prema potencijalu pri vrhu zemalja Europe koje mogu iskorištavati energiju sunca, rekla je Petra Andrić, programska voditeljica, Greenpeace Hrvatska.

Mali potrošači, tj. kućanstva najviše koriste energiju sunca, ali i to bi moglo bolje budući da jug Hrvatske ima mnogo sunčanih sati.

- Nema političke volje da se krene snažno u tom smjeru, također zakoni i propisi nisu dovoljno uređeni da bi tome pogodovali. Primjerice za velike nove projekte još uvijek je nepoznata visina naknade za priključenje na mrežu, za energetske zajednice kojih je samo tri u Hrvatskoj nije omogućeno dijeljenje energije. Neki pomak se možda najviše vidi u malim sunčanim elektranama na krovovima građana o čemu je i bilo više riječi i postoje financijski poticaji i edukacije. Tu se napredak vidi brže, ističe Andrić.

Greenpeace surađuje sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje, i od njega je naručio studiju o tome kako Hrvatska do 2030. može u potpunosti prijeći na obnovljive izvore energije.

- Naravno da je to put, jedan od scenarija koji se može ostvariti, dakle kad po ako gledamo sama postrojenja to su solarne elektrane, vjetroelektrane koje se mogu izgraditi u tako kratkom roku. Dakle, to nije nešto što je nedostižno ili sada se više dolaze ti baterijski sustavi, ili električna vozila, dakle to je kao dio tog sustava. To je nešto što je tehnički moguće u pet godina odraditi. No ako pogledamo procedure koje treba savladati, onaj legislativni dio ili prikupljanje dozvola i slično pa onda shvatimo da je zaista nemoguće. Dakle, ako nešto želite zakočiti ako hoćete to je najlakše potezom pera u zakonu ili nekom propisu. I onda dok se to sve razriješi treba proći sve procedure i to su onda godine i godine čekanja, rekao je dr. sc. Goran Krajačić, dipl. ing., Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu.

- Ja bih rekla da je najveći problem s obnovljivim izvorima to što su dovoljno pristupačni da je pogotovo energija sunca da ih mogu koristiti sami građani i onda uzimaju dio energetskog kolača velikim igračima, onima koji posluju s gorivima. Primjerice na ovogodišnjem klimatskom COP-u, prema jednoj analizi bilo je čak 1600 lobista fosilne industrije, navodi Andrić.

Zbog svjetske naftne krize u ovoj godini počinje se sve više govoriti o energetski samodostatnim državama jer cijene uvoznoga plina i nafte idu u nebo. Možda će to i ubrzati plan da konačno počnemo koristiti obnovljive izvore energije.

- Ako govorimo o integraciji obnovljivih izvora energije koje su intermitentne stohastičke prirode, kao vjetar ili sunce, dakle ne možemo očekivati da će nam solari proizvoditi energiju po noći. Moramo imati i zbrinjavanje te energije, i u određenim trenucima će se proizvoditi i viškovi energija i koji se moraju zbrinuti na neki način. Jedan od vidova toga je i baterijski sustav. Nešto što se može iskoristi, to imamo, npr. reverzibilne hidroelektrane koje su stari sustav ali baterijski sustav je nešto što dolazi, ističe Krajačić.

Nažalost, kako je počeo sukob na Bliskom Istoku, neke riječi se sve manje koriste, poput zelene politike ili ekologije.