Europa do 2030. planira uspostaviti kružno gospodarstvo

Ako nastavimo iskorištavati resurse dosadašnjim tempom, do 2050. trebat ćemo resurse triju planeta Zemlja. Zato je Europi cilj uspostaviti kružno gospodarstvo. Umjesto "uzmi, proizvedi, baci" - postupno se prelazi na model ponovne uporabe materijala iz otpada.

Kružno gospodarstvo otvara nova radna mjesta - do 2030. u Europi bi takvi pogoni trebali stvoriti 700.000 radnih mjesta. Smanjuje se ovisnost o sirovinama, ali i emisija stakleničkih plinova. Uvode se inovativne tehnologije, što je prilika za domaću industriju.

Regeneracija Zabok iz tekstilnog otpada stvara nove proizvode. Otpadni tekstil uvozi, a ono što proizvede - izvozi. Kad je u pitanju kružna ekonomija, granica nema. 

- Granice ne postoje, EU je jedna država. Nama je daleko lakše rješavati pitanja Rogaške Slatine ili Ptuja, nego Vukovara koji je udaljen, ali zbog toga se treba razvijati ta ideja, trebaju nastajati i druge firme koje će se tim poslovima baviti i u drugim dijelovima Hrvatske, rekao je Anđelko Švaljek, direktor RGNC Grupe.

Važna su karika u tom procesu i burze otpada. Jedna takva kod nas djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

- To je mjesto gdje se sreću ponuda i potražnja gdje različiti dionici, najčešće tvrtke, stavljaju na raspolaganje sekundarne sirovine, znači otpad koji imaju viška na tržište. S druge strane, tvrtke koje traže sekundarnu sirovinu, kako bi ugradili u svoje proizvode, imaju priliku to vidjeti, nastavlja Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK.

U Hrvatskoj raste količina otpada na odlagalištima

I unatoč tomu što se sve više korisnih sirovina izdvaja iz komunalnog otpada, u Hrvatskoj raste količina otpada na odlagalištima. U odnosu na godinu prije povećala se za čak 8 posto. Europa je u kružnom gospodarstvu daleko odmaknula.

- Baš sam sad došla iz Norveške, tamo stvarno znaju da je to dobar biznis, jako su action oriented, objašnjava Ladeja Godina Košir, s Instituta za kružnu ekonomiju.

- Ja ne mislim da je Hrvatska u velikom zaostatku, nego se premalo komunicira, premalo sistemski radi na tome da bi se taj potencijal ojačao, zaključuje Godina Košir.

Da bi se uspostavili modeli kružne ekonomije, važna je dobra suradnja sa susjedima - jer otpadni materijal najjeftinije je reciklirati što bliže mjestu na kojem nastaje.