Filipčić: Postotak depresivnih i anksioznih poremećaja oko 20% viši

01.06.2022.

22:32

Autor: Jedan na jedan/HRT

Igor Filipčić

Igor Filipčić

Foto: 1 na 1 / HRT

Prim.prof.dr.sc. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, može se pohvaliti respektabilnom karijerom – dva puta ravnatelj, diplome s najboljih svjetskih škola, specijalist na Harvardu u dva navrata i u dvije različite discipline. Nakon mnogih postignutih uspjeha i osam godina karijere kao ravnatelj, svoj je put u tom smislu sada odlučio završiti i to svojom voljom. 

Postotak depresivnih i anksioznih poremećaja oko 20 posto viši

Postotak depresivnih i anksioznih poremećaja oko 20 posto viši

Foto: 1 na 1 / HRT

- Glavni razlog zašto sam odlučio ne javiti se na natječaj je isključivo što mislim da smo u ovih 8 godina napravili vrlo mnogo, da smo od respektabilne bolnice napravili kliniku, stvorili puno mladih kadrova, i da je vrijeme da netko mlađi preuzme voditeljstvo. Još uvijek sam spreman za nove izazove, i mislim da je sad vrijeme za nešto novo, objašnjava Filipčić u emisiji „Jedan na jedan”, te dodaje kako sam sebe ne vidi kako do mirovine radi kao ravnatelj jedne takve ustanove.

Posljednjih godina živimo u svijetu COVID pandemije, potresa, izolacije, ali i globalizacije i klimatskih promjena – ističe kako je to uzrok sve većim psihičkim problemima kod ljudi. 

- Mi psihijatri smo još prije dvije godine pričali da će biti značajno veći broj psihijatrijskih poremećaja, ali tek kad sve to malo prođe. Prema istraživanjima provedenim u svijetu i kod nas, moramo reći da je postotak depresivnih i anksioznih poremećaja sveukupno oko 20 posto viši. Najviše su pogođene žene i mlada populacija. Depresija je danas bolest broj jedan u svijetu, a do 2038. bit će broj jedan ne samo po ukupnom broju, nego i po troškovima, govori. 

Stigma koja se veže uz psihičke bolesti još uvijek postoji u našem društvu, kaže, ali nije više toliko snažna kao prije 20 godina. 

- Ljudi su svjesni da se te bolesti vrlo uspješno liječe, i svjesni su da što ranije potraže psihijatrijsku pomoć, to su rezultati bolji. Liječenje je time kraće, i uspješnost liječenja je veća. To treba stalno govoriti i educirati društvo u tome, napominje. 

Ističe kako je, uz depresivne i anksiozne poremećaje, sve veći broj i posttraumatskih poremećaja u društvu, uzrokovanih post-COVID sindromom i potresima. 

- U to vrijeme razvile su se dvije situacije i grupe ljudi. Jedni koji su se uspjeli nositi s time, počeli su više raditi na sebi, družili se i držali reda. Kod onih koji to nisu mogli imamo povećani broj ovisnosti . Najviše o kockanju, te povećani broj agresivnih ponašanja. Zato je jako važno raditi na oporavku osoba, kako bi razvile mehanizme obrane da im bude lakše. Moramo biti svjesni da se to događa svima nama i djelovati da promijenimo one stvari koje možemo. Izabrati stvari koje su nam bitne, koje će nas razveseliti i odmaknuti od svakodnevne situacije. Važne su i naše reakcije kada se ne možemo nositi sa situacijom, pričati o emocijama i razviti zajedništvo, naglašava Filipčić.

Kao još jedan problem današnjeg društva Filipčić ističe sve veću stopu sindroma „sagorijevanja” na poslu. Najveća je zabilježena kod zdravstvenih djelatnika, ali sve se više javlja i općenito među ljudima. 

- Važno je to prepoznati i educirati ljude. Važno je i u zdravstvu nekad promijeniti radnu okolinu osobe. Podaci iz SAD-a govore da 30 posto medicinskih sestara prije ili kasnije razvije 'burnout', a kod liječnika je to čak 40 posto. Što su mlađi, i što su više pod pritiskom, više je sagorijevanja. Postoji niz mehanizama za borbu protiv toga, ali najvažnije je to prvo prepoznati i ljude educirati. Liječenje je danas vrlo uspješno, kao i kod drugih bolesti. Više od 95 posto bolesti možemo izliječiti. Jedina koja je kronična je shizofrenija, istaknuo je.

Postavlja se pitanje kako u društvenom kontekstu jačati otpornost ljudi? 

- Edukacija, edukacija, edukacija. Ne samo psihijatara i bolesnika, nego društva u cjelini. Treba približiti psihijatriju jednostavnom čovjeku, i omogućiti sigurnu i kvalitetnu njegu i brigu. Mi ni najmanje ne zaostajemo za svijetom ili Europom u tome. Možda izvana tako ne djeluje, ali veliki broj ljudi kod nas danas traži pomoć i imaju svoje psihijatre. Tako se mijenja i društvo i puno stigmatizirajućih stavova, kazao je Filipčić.

Na državnoj razini, dodaje, postoji napisana strategija mentalnog zdravlja, ali ju je potrebno dodatno oplemeniti s novim tehnikama i metodama liječenja, te implementirati kao 'živi organizam', koji bi se mijenjao zajedno s promjenama u medicini. Prioriteti psihijatrijske struke danas je, dodaje, stvaranje multidisciplinarnih timova. 

- Važno je u timu imati i psihologa, niz educiranih medicinskih sestara, socijalnih radnika i pedagoga, radnih terapeuta. U posljednje vrijeme sve više uključujemo i grupe koje volonterski vode pacijenti, da oni prenesu svoje iskustvo. Po meni je pristup šireg pristupa i liječenja budućnost, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!