Za dva dana u Dubrovniku započinje svjetska konferencija na temu forenzike i antropološke genetike, u organizaciji Dragana Primorca, znanstvenika, liječnika te donedavnog predsjednika Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzične znanosti.
Tom je prilikom u Hrvatskoj okupio brojne ugledne forenzičke stručnjake, pod vodstvom članova ugledne Američke akademije za forenzične znanosti.
- Velika je čast imati ih ovdje, jer oni participiraju u međunarodnoj suradnji na razvoju forenzičkih znanosti i aplikaciji u stvarni život. Nitko ne može dobiti bitku protiv kriminala i terorizma, ako forenzičari cijelog svijeta ne rade zajedno. Posebno je značajna suradnja između SAD-a i Republike Hrvatske, bliskih država koje surađuju na niz područja – jedna od njih je forenzika, ističe Primorac.
Kongres koji će se održati već se 20 godina organizira u suradnji s klinikom Mayo – vodećom američkom bolnicom, gdje je Američka akademija partnerska institucija.
- To je jedan od najprestižnijih svjetskih događaja, u čijem radu ove godine sudjeluju tri dobitnika Nobelove nagrade. Ukupno će sudjelovati oko 550 znanstvenika i govorit će o budućnosti forenzike, ali i budućnosti medicine, uključujući razvoj genske i stanične terapije, kaže Primorac.
Jedna od sudionica kongresa je predsjednica Američke akademije za forenzične znanosti Laura Fulginiti, koja je 2001. godine imala ključnu ulogu prilikom identifikacije žrtava terorističkog napada u New Yorku.
Pridružit će se i Victor Weeden, direktor forenzičkog programa pri Sveučilištu "George Washington", a dugo vremena bio je i dugogodišnji direktor "United States Army Forces" instituta za patologiju.
U svom je radu, kaže, ponosan na stvaranje standarda za mrtvozornike, te poticanje da se više koristi identifikacija putem DNK. Tehnologija koja se koristi u radu forenzičara, kaže, nevjerojatno je napredovala i postala revolucionarno drukčija.
U Hrvatskoj se svake dvije godine okupljaju forenzičari iz cijeloga svijeta, s ciljem borbe protiv kriminala i terorizma.
Bez ovako moćne znanosti, smatra Carl McLarry, bivši predsjednik Američke akademije za forenzičke znanosti, to bi bilo vrlo teško.
- Uz tehnologiju i suradnju koju imamo, kao i kooperaciju s drugim forenzičkim društvima, to je moguće. Sada smo više globalno rasprostranjeni i svi imamo iste alate, te pokušavamo s njima doći do više znanja. To nam omogućuje da se borimo protiv takve vrste zla.
Program konferencije, napominje Primorac, iznimno je intenzivan. Održat će se veliki broj predavanja, kao i pokazna vježba na brodu ispred Dubrovnika, koja će se održati u izvanrednoj suradnji s MUP-om i centrom "Ivan Vučetić".
- Bit će rekonstrukcija četiri mjesta događaja – od utapanja, ubojstva, samoubojstva i otkrivanja droga. Nakon toga imamo interdisciplinarnu sekciju Američke akademija za forenzičke znanosti i ISAPS-a, gdje ćemo diskutirati o svim segmentima – od pravne znanosti, toksikologije, DNA analize, i analize dokumenata, kako bi spojili znanstvenike svih država koji će nazočiti.
Ideja je, ističe, da standardi budu jednaki u svim zemljama.
- Tek na taj način znanstvenici mogu komunicirati. Ovdje se radi o iznimno važnom iskoraku gdje znanost otvara mogućnosti jedne velike suradnje, kako bi svijet učinili boljim i sigurnijim mjestom za život, dodaje Primorac.