Google leti u svemir

Google će 1. listopada lansirati svoj prvi eksperimentalni satelit s UI čipovima. To je prvi konkretan korak projekta Suncatcher, kojim tehnološki div ispituje može li se umjetna inteligencija jednoga dana pokretati iz podatkovnih centara u orbiti, napajanih izravno Sunčevom energijom.

Satelit nazvan MVP, veličine hladnjaka, poletjet će SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz baze Vandenberg u Kaliforniji, izvijestio je New York Times.

Lansira se mjesecima prije prvotnog plana. Google je, naime, isprva najavljivao da će prototipovi razvijeni s tvrtkom Planet Labs poletjeti početkom 2027.

Riječ je o tehnološkom testu, a ne o pravom podatkovnom centru.

MVP nosi četiri Googleova TPU čipa, koji zajedno imaju otprilike računalnu snagu jednog servera u podatkovnom centru.

Solarni paneli davat će čipovima oko jedan kilovat, što je dovoljno za sušilo za kosu, ali i za provjeru rada i izdržljivosti hardvera u svemiru.

Satelit bi ipak trebao moći odgovarati na jednostavne UI upite iz orbite, a predviđeno je da radi oko godinu dana.

Planet Labs prvotno je pristao lansirati dva satelita za Google 2027., no Google je inzistirao da stigne u orbitu još ove godine i pritom prihvatio dodatni rizik, rekao je Eric Stevens, direktor sustavnog inženjeringa u Planet Labsu.

Da bi ubrzao proces, Google je ugradio svoje čipove u već gotov satelit Planet Labsa, tvrtke u koju je i sam uložio.

Hlađenje najveći problem

Najveći inženjerski izazov je hlađenje. Ventilatori u svemiru ne rade, pa je Google razvio slojeviti sustav koji toplinu preko termalnog materijala, aluminija i bakra odvodi do radijatorske ploče.

- Čipovi mogu raditi oko 15 minuta, a zatim se gase kako bi se ohladili, rekao je Travis Beals, Googleov viši direktor za upravljanje proizvodima projekta Suncatcher.

Google je projekt predstavio u studenome 2025.

"Visoki troškovi lansiranja povijesno su bili glavna prepreka velikim svemirskim sustavima", napisao je tada Beals.

Dodao je da podaci o cijenama lansiranja upućuju na to da bi one do sredine 2030-ih mogle toliko pasti da bi rad svemirskog podatkovnog centra mogao postati usporediv s onim na Zemlji.

Google i dalje planira lansirati dva satelita sljedeće godine.

Dugoročno, prema istraživačkom prijedlogu kompanije, cilj je klaster s 81 satelitom koji bi letjeli u formaciji širokoj oko kilometar i međusobno komunicirali optičkim vezama.

Glavni izvršni direktor Alphabeta Sundar Pichai projekt je predstavio kao jedan od kompanijinih poduhvata na razini mogućega. 

- Konačni cilj je jednoga dana imati podatkovne centre u svemiru da bismo bolje iskoristili energiju Sunca, koja je sto bilijuna puta veća od svega što danas proizvodimo na Zemlji, rekao je Pichai u intervjuu za Fox News.

- Nemam nikakve sumnje da ćemo za desetak godina to smatrati normalnijim načinom gradnje podatkovnih centara, kazao je. 

Drugi čelnici Googlea znatno su oprezniji.

- Iskreno, ne očekujemo da ćemo u sljedećih nekoliko godina imati išta korisno operativno, rekao je James Manyika, Googleov viši potpredsjednik za istraživanje, uspoređujući projekt s ranim Googleovim istraživanjima autonomnih vozila.

Pozadina projekta je rastuća energetska glad umjetne inteligencije.

Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će se potrošnja struje u podatkovnim centrima do kraja desetljeća otprilike udvostručiti, na gotovo 1000 teravatsati.

Google nije sam 

SpaceX je zatražio dopuštenje američke Savezne komisije za komunikacije za lansiranje čak milijun satelita, a Elon Musk cilja na lansiranje orbitalnih AI podatkovnih centara krajem iduće godine. 

Startup Starcloud, koji podupire Nvidia, poslao je svoj prvi satelit s Nvidijinim čipom H100 u orbitu u studenom 2025.

Osnivač Blue Origina Jeff Bezos smatra da će podatkovni centri završiti u svemiru, ali tek u sljedećih nekoliko desetljeća.

Među najglasnijim skepticima je i čelnik najveće svjetske cloud kompanije.

- Još nema dovoljno raketa za lansiranje milijun satelita, tako da smo prilično daleko od toga. Troškovi slanja tereta u svemir danas su golemi, to jednostavno nije isplativo, rekao je Matt Garman, izvršni direktor Amazon Web Servicesa. 

Kathleen Curlee, analitičarka Centra za sigurnost i nove tehnologije (CSET) Sveučilišta Georgetown, koja proučava američko svemirsko gospodarstvo, rekla je da su ljudi cinični jer je koncept trenutačno tehnološki neizvediv.

- Govore nam da je rok 2030., 2035. i stvarno ne mislim da je to moguće. Ali dugoročno itekako jest, rekla je. 

Rebekah Reed, bivša pomoćna direktorica NASA-e i pomoćna direktorica programa za nove tehnologije i globalnu politiku na Harvardu, u eseju za Financial Times upozorila je na znatne ekološke probleme, uz otvorena pitanja troškova i rada.

Pritom se pozvala na izvršnog direktora OpenAI-a Sama Altmana, koji je tretiranje orbite kao zaobilaznog rješenja za energetski zahtjevno treniranje UI modela nazvao "smiješnim".

Niz prepreka

Analitičari ističu i niz tehničkih prepreka: odvođenje topline u vakuumu, zaštitu hardvera od zračenja, rizik da čipovi zastare prije nego što se skupo lansiranje isplati te potrebu za dovoljno jakim vezama između Zemlje i svemira.

Znanstvenici upozoravaju i da bi toliko satelita, bez obzira na veličinu, bilo ekološki štetno, zbog onečišćenja atmosfere i rizika za ozonski omotač.

Ima i umjerenijih glasova.

Jeff Thornburg, izvršni direktor tvrtke Portal Space Systems i bivši SpaceX-ov inženjer koji je vodio razvoj motora Raptor, premještanje podatkovnih centara u orbitu radi Sunčeve energije smatra logičnim potezom, iako upozorava da gradnja neće ići ni brzo ni jeftino.

- Inženjeri će pronaći način da to proradi. Dugoročno je samo pitanje koliko će nam to trajati, rekao je za Fortune.