10:52 / 19.03.2021.

Autor: Hina/A.P.C.

Gotovo svaki peti Hrvat za liječenje koristi veze

Ilustracija, čekaonica u bolnici

Ilustracija, čekaonica u bolnici

Foto: Ivo Cagalj / PIXSELL

Gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske "povlači veze" kod korištenja usluga u zdravstvenim ustanovama i tako pomaže razaranju sustava društvenog povjerenja, pokazalo je istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Društvena istraživanja.


Rezultati istraživanja temelje se na anketi provedenoj 2015. godine na stratificiranom uzorku od 2000 građana, a pitanja su se odnosila na razdoblje od 12 mjeseci koje je prethodilo anketi, objašnjava autor Josip Franić s Instituta za javne financije.


Nije potreba nego obrazac ponašanja


Polovica ispitanika je 'povlačenje veza' opravdala dugačkim listama čekanja, no analiza pokazuje kako iza tih zloporaba sustava najčešće ne leži stvarna potreba, nego je riječ o obrascu ponašanja kakve osoba demonstrira i u drugim sferama života, kaže autor.


To je jedan od od najproblematičnijih oblika nezakonitih radnji kojima je izložen zdravstveni sustav, ali konkretnija istraživanja o tome dosad su izostala. Dobar dio građana bez previše razmišljanja prihvaća iskrivljene norme, stoga im je povlačenje veza u prvom redu stvar navike, smatra Franić.


Rezultati od najmanje 17 posto sudionika su zabrinjavajući pokazalo je istraživanje, ali bi, po mišljenju autora, nalazi bili još porazniji da je u obzir uzeto duže razdoblje. 


Prema Franićevom istraživanju, žene su sklonije povlačenju veza, dok dob nije značajna odrednica. Kod osoba iz većih kućanstava izraženija je tendencija k instrumentalizaciji prijateljstava i poznanstava. Nezaposleni se znatno rjeđe odlučuju na to.


Čini se da financijska situacija nema nikakvu ulogu u toj praksi, niti tip naselja u kojem pojedinac živi, ističe Franić.

Razaranje povjerenja u društvo


Neznatan udio interakcija koje se odnose na korištenje veza za liječenje može se kategorizirati kao podmićivanje, no nesagledive su njihove posljedice na sustav zdravstvene skrbi i društvo općenito, ističe autor isrtaživanja.


Osim potkopavanja temeljnih načela učinkovitosti, pravednosti i jednakosti pristupa zdravstvenoj zaštiti, nepoštena praksa razorno utječe na osnovno vezivno tkivo svakoga civiliziranog društva, a to je povjerenje.


Dugoročno rješenje problema zahtijevat će silne napore oko osvješćivanja građana o svim štetnim stranama takva ponašanja, što će pak biti teško ostvarivo bez konkretnijih reformi odgojno-obrazovnoga sustava, smatra autor.


S druge strane, u kratkom roku fokus mora biti stavljen na pružatelje zdravstvenih usluga, pa se represija nameće kao jedna od mogućih opcija.


Povećana transparentnost nedvojbeno bi rezultirala smanjenjem učestalosti takvog ponašanja, a nedostatak transparentnosti zapravo je temelj za rasprostranjenost mnogih neetičnih radnji u hrvatskom zdravstvu, zaključuje Franić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!