Gotovo svim plitkovodnim koraljnim grebenima prijeti izumiranje

Prvo sustavno istraživanje svih 127 koraljnih grebena u plitkim vodama diljem svijeta otkrilo je da je 96 posto njih ugroženo te da im prijeti izumiranje.

Izvješće je u četvrtak objavila Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN), organizacija koja također vodi Crveni popis ugroženih vrsta.

Studija se bavi dobro poznatim, šarenim koraljnim grebenima koji se nalaze na dubinama do otprilike 40 metara, a koji su, zahvaljujući temperaturi vode i prodoru svjetlosti, staništa iznimno bogate bioraznolikosti.

Među ugroženim područjima nalaze se dijelovi Velikog koraljnog grebena uz obalu Australije, Koraljni trokut u zapadnom Tihom oceanu i jugoistočnoj Aziji, Mezoamerički koraljni sustav te grebeni u Crvenom moru.

Iz IUCN-a ističu da koralji mogu podnijeti samo neznatna kolebanja temperature. Ako voda postane pretopla, koralji izbacuju mikroalge koje žive u njihovom tkivu i opskrbljuju ih hranjivim tvarima. Tada dolazi do izbjeljivanja koralja, nakon čega često ugibaju.

Zbog klimatskih promjena sve se češće javljaju morski toplinski valovi.

IUCN napominje da koraljne grebene dodatno opterećuje i prekomjerni izlov ribe, primjerice u istočnoj Aziji, na Karibima i u Brazilu.

Kada greben propadne, njegov temelj tvrdi koralji gotovo u potpunosti nestaje. Umjesto njih šire se alge i spužve. Ekosustav, koji je nekoć bio bogat vrstama, postaje siromašan i više ne može pružati stanište mnogim životinjama koje su u njemu prirodno obitavale od školjkaša i morskih krastavaca do grebenskih riba, morskih kornjača i morskih pasa.

Stručnjaci IUCN-a svoju su procjenu temeljili na srednjem klimatskom scenariju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), koji predviđa zagrijavanje atmosfere za oko 2,7 stupnjeva do kraja stoljeća.

Međunarodna zajednica prvotno je postavila cilj ograničiti zagrijavanje na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina, no taj se cilj sada smatra gotovo nedostižnim.