Gradovi budućnosti su zeleni i održivi - je li Hrvatska spremna?

Očekuje se da će do 2050. u urbanim područjima, prvenstveno gradovima živjeti gotovo 70 posto ljudi. O gradovima budućnosti u Zelenoj liniji govorile su načelnica Sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, arhitektica Ines Androić Brajčić i profesorica Marijana Serdar s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

S ukupnim rastom svjetske populacije, možemo dodati još oko tri milijarde ljudi koji će nastanjivati naš planet u idućih 25 godina, a ako uzmemo u obzir da više od pola svjetskog stanovništva živi u blizini morskih obala, onda moramo što prije transformirati urbana područja kako bismo u skoroj budućnosti mogli prihvatiti vrlo velik broj novih stanovnika, ali i prihvatiti zelenu tranziciju kako bi se zaštitili od klimatskih promjena.

Profesorica Marijana Serdar s Građevinskog fakulteta u Zagrebu smatra kako već kaskamo sa zelenom transformacijom urbanih područja. Nedostaje nam visokoobrazovanog stručnog inženjerskog kadra koji zna implementirati zelenu gradnju, što među ostalim znači i korištenje novih materijala, miješanih betona koji mogu uhvatiti CO2 te općenito svijesti da je potrebno obnavljati infrastrukturu, a ne samo graditi nove zgrade. Uostalom velike promjene čekaju Hrvatsku, do 2030. prema direktivi EU-a sve nove zgrade trebaju postati ugljično neutralne, a sve zgrade u javnom vlasništvu do 2028.

Jedan od većih problema s kojima se suočavamo je pitanje građevinskog otpada koji čini čak 40 posto ukupnog otpada i uglavnom završava na divljim deponijima.

Gradovi budućnosti moraju postati zeleni, pametni, inkluzivni i održivi

Toplinski valovi sve više utječu na kvalitetu života u urbanim sredinama, primjerice Zagreb u siječnju ima do 2 stupnja višu temperaturu u odnosu na okolicu, dok u Splitu po ljeti površinska temperatura doseže više od 50 stupnjeva. 

Manjak zelenih površina, betonizacija, gusti promet samo pridonose daljnjem pogoršanju urbane infrastrukture.

- Kako bi Hrvatska zadržala korak s europskim regulativama resorno ministarstvo izradilo je Registar zelene infrastrukture koji ima za cilj mapirati svu zelenu infrastrukturu u Hrvatskoj te s bespovratnim sredstvima Europske Unije ponuditi svim gradovima da izrade zelenu strategiju kako bi mogli u skoroj budućnosti kompletno transformirati urbanizaciju prostora u kojem se više neće moći uništavati zelene površine u gradovima radi gradnje te će se zelene površine morati dodatno širiti, istaknula je načelnica Sektora za zelenu urbanu infrastrukturu, kružno gospodarenje prostorom i zgradama Ines Androić Brajčić.