Hrvatski znanstvenici otkrili ključ dugotrajne zaštite od COVID-a

22.03.2022.

12:27

Autor: Dobro jutro Hrvatska/I.B./HRT

Gostovanje u DJH

Gostovanje u DJH

Foto: Dobro jutro Hrvatska/Aneta Esz / HRT/Pixabay

Hrvatski znanstvenici otkrili su ključ dugotrajne zaštite od COVID-a. O rezultatima njihova istraživanja, koji su objavljeni i u znanstvenom časopisu Vaccines Američkoga društva virologa, u emisiji Dobro jutro Hrvatska razgovarali smo s prof. dr. sc. Draganom Primorcem i putem Skypea doc.dr. sc. Marijom Parčinom, epidemiologom i mikrobiologom iz Sveučilišne bolnice u Bonnu.

Znanstvenici su otkrili dugotrajnu zaštitu od COVID-a, a o rezultatima njihova istraživanja pisao je i časopis "Vaccines" Američkog društva virologa. Prof. dr. sc. Dragan Primorac u javnosti je već govorio o važnosti stanične imunosti, kao o važnom mehanizmu organizma koji osigurava da ćemo tijekom vremena biti spremni prepoznati infekciju i pravodobno reagirati.

- To već znamo iz 2012. godine za SARS-CoV, ili 'starijeg brata' SARS-CoV2, jer u konačnici više od 17 godina nakon te infekcije koja se događala u tom dijelu svijeta, te osobe su imale razvijenu staničnu imunost. Takozvani 'prirodno ubilački' limfociti mogu tu inficiranu stanicu odmah prepoznati i uništiti je – to je cijela filozofija onoga o čemu smo pisali u našem radu. Došli smo do tisuću ispitanika koji su pokazali da, za razliku od razine protutijela koja traju jedno vrijeme, stanična imunost je konzistentna i permanentna – naš najjači zaštitni mehanizam protiv ponovne zaraze sa SARS-CoV 2 virusom, objašnjava Primorac.

- Mi smo pokazali da oko 0,5 posto osoba koje su preboljele COVID-19 mogu ponovno dobiti COVID s bitno blažim simptomima, za razliku od cijepljenih osoba gdje je taj postotak oko 5 puta veći – što je potpuno razumljivo, jer kad primite cijeli virus, razvijate vaš imunosni odgovor na sve komponente virusa, u odnosu na onu jednu malu koju dobivate putem cjepiva, takozvani protein šiljak, naglasio je Primorac.

Doc.dr. sc. Marijo Parčina, epidemiolog i mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, tvrdi da se stanična imunost može steći i putem prirodne infekcije COVID-om, ali i s cjepivom.

- Tijekom pandemije smo napravili velik iskorak što se tiče cijepljenja, počeli smo primjenjivati RNA cjepiva za koja već otprije znamo da su jako veliki poticatelji staničnog odgovora. Ovakvo mjerenje staničnog odgovora nam daje refleksiju kako je osoba reagirala na samo cjepivo. Naravno, to se isto postiže prirodnom infekcijom, ali za nju ne možemo odlučiti kakav će biti njezin prirodni tok niti možemo odlučiti dozu i trenutak kad će se desiti ta prirodna infekcija, kaže. Ipak dodaje, kao i Primorac, kako je kod cijepljenih osoba stanična imunost ograničena samo na određene antigene, dok osobe koje su preboljele stvaraju staničnu komponentu imunosti na različite komponente virusa.

Primorac ističe da su reakcije stručnjaka na ovo otkriće bile sjajne.

- Dobivam informacije različitih baza podataka, i samo na jednoj od njih je više od 11 tisuća puta otvoren i preuzet naš rad. Temeljna poruka rada je da možete razviti staničnu imunost na neki način – mi smo imali 4 skupine; preboljele, cijepljene, preboljene i cijepljene, te one koji nikad nisu bili u kontaktu s virusom što je dokazano PCR-om ili antigenskim testom. Jedini način kako možete razviti tu staničnu imunost je ako prebolite ili ako ste cijepljeni. Naši su rezultati za mnoge bili očekivani, ali je zanimljivo da je ovo jedna od prvih studija u svijetu rađena na ovaj način – istodobno smo pratili staničnu imunost i proizvodnju protutijela, i pokazali da je stanična imunost konstantna za razliku od razine protutijela, kaže.

Primorčev rad prepoznat je i izvan okvira ovakvih istraživanja. Za nekoliko dana odlazi u Washington na predstavljanje knjige uglednog američkog političkog stratega Aryja Mittlemanea, koji ga je uvrstio među 8 inspirativnih osoba u svijetu koje su pridonijele razvoju Izraela i odnosa s Izraelom. U knjizi je cijelo jedno poglavlje posvećeno Primorčevu radu u SAD-u, suradnji s Izraelom i prijateljstvu s nizom vodećih ljudi Izraela – uključujući i trojicu dobitnika Nobelove nagrade.

- Odnosi između Izraela i Hrvatske su snažni. Sretan sam i počašćen što predstavljam svoju domovinu u Washingtonu. Ja ću činiti sve što mogu da odnos između ovih dviju država i dalje bude takav, te da i Hrvatska napravi iskorak u inovacijama i tehnologijama kao što to radi Izrael, rekao je.

Nakon Washingtona, Primorca očekuje ugledan skup Mayo klinike i bolnice Sveta Katarina u Dubrovniku.

- Osam dobitnika Nobelove nagrade je vezano za ovaj događaj, a tema će biti personalizirana medicina, novi oblici liječenja karcinoma koristeći imuno-terapiju, staničnu terapiju u liječenju osteoartritisa, gensku terapiju u liječenju niza dosad neizlječivih bolesti. Dolazi oko 70 predavača s Harvarda, MIT-a, Penn Statea, Hopkinsa i klinike Mayo, i pokazat će smjernice razvoja moderne medicine prema 22. stoljeću. Ove je godine više od 150 studenata potvrdilo dolazak – to će biti središnji događaj praćen na svim kontinentima. Time šaljemo veliku poruku da Hrvatska zna i može, ističe.

Što se tiče epidemiološke situacije u Njemačkoj gdje boravi Parčina, kaže da je Njemačka trebala 19. ožujka ukinuti većinu svojih protuepidemijskih mjera, no zbog povećanja broja zaraženih to se ipak nije dogodilo.

- Raspravlja se koje će mjere ostati. Igramo na kartu sezonalnosti virusa, kao i prošle godine. Hoće li se to ostvariti, pokazat će vrijeme. Vjerojatno će se nastaviti strategija da će se prije ljeta zadržati strože mjere pa ćemo vidjeti kako će se to reflektirati na ljeto s obzirom na novu varijantu virusa, kaže.

Dodaje kako je čista priroda virusa da svaki soj bude sve zarazniji, ali sa sve blažim posljedicama.

- Pomak s omikronom se vidio kao pozitivan, što se tiče evolucije virusa. Nažalost, u tom je pomaku omikron napravio jedna odskok. Vjerojatno ćemo iza ljeta imati 'update' cjepiva da se taj odskok reflektira u cjepivu. Pratimo veću zaraznost virusa, brže se širi i kraći su periodi inkubacije, ali kraća je i klinička slika te imamo sve manje hospitalizacije. To je onaj razvoj i očekujemo da virus i dalje tako nastavi, zaključuje Parčina.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!