Ima li u kruhu i pecivu previše soli?

S godinama, bez obzira na zdravstvene probleme, počinjemo paziti na prehranu. Zato je važno znati da neke namirnice sa svakodnevnog jelovnika sadržavaju skrivenu sol koja nam može naštetiti. Primjerice kruh i pekarski proizvodi. Kruh je najveći izvor soli u prehrani, pokazala su istraživanja. Kilogram kruha sadržava 13 grama soli, a u nekim pecivima njezin je udio veći od 4 posto. Neke vrste kruha sadržavaju soli koliko je ima u vrećici čipsa.

Crni, bijeli sa suncokretovim sjemenkama, prstići, kukuruzna kiflica s krupnom soli i pecivo sa sirom - to su proizvodi koje smo izabrali za analizu. Ovaj put ne zanima nas kvaliteta nego količina soli. I to zato što istraživanja tvrde da su kruh i pecivo glavni "krivac" što konzumiramo previše soli.

Međutim ne toliko iz razloga što kruh sadržava puno soli, nego zato što puno kuha jedemo. Naravno u drugim vrstama hrane, u drugim namirnicama, ima puno više soli, pojašnjava Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.

Smanjenje soli u kruhu propisano je pravilnikom. Ovih dana istječe rok od dvije godine, koliko su proizvođači imali vremena da je smanje njezinu količinu u kruhu i pecivu.

Iako najviše soli ima u polugotovim jelima, suhomesnatim proizvodima, sirevima, grickalicama - prvi, koji su morali smanjivati sol, bili su proizvođači kruha.

Tijekom cijelog dana iz različitih izvora, kao ukupni unos unesemo gotovo 12 grama soli, a preporučeni unos je 6 grama soli, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i uredbi europske Komisije.

Kad usporedimo preporučenu količinu i onu koju pojedemo, jasno je da pretjerujemo. Od soli nam raste tlak, a on je tihi ubojica koji u zasjedi čeka godinama. Po riječima profesorice Ines Drenjančević s Medicinskog fakulteta u Osijeku, postoji direktna korelacija između unosa soli i samog moždanog udara, a moždani udar je do prije godinu dana bio prvi čimbenik mortaliteta u Hrvatskoj od kardiovaskularnih i cerebralno vaskularnih bolesti.

Sol u kruhu se smanjuje i u drugim zemljama, Velika Britanija i Finska već bilježe dobre rezultate.

U kruhu tako danas ne bi trebalo biti više od 14 grama soli na kilogram. Ili ne više od 1,4%. Evo što je pokazala i naša analiza: Bijeli kruh i onaj s posipom od suncokretovih sjemenki su ugodno iznenađenje jer su sad već usklađeni s najnovjim zahtjevima pravilnika. Međutim onaj mješani kruh, osim što je bio senzorski slan i analiza je pokazala preko 2,8% soli, što je zapravo duplo više nego što je preporučeno.

Pojedemo li samo dvije kriške takvog kruha unijeli smo trećinu preporučenog dnevnog unosa.

Isto toliko soli, odnosno trećinu od preporuke, unijet ćemo u organizam ako pojedemo pecivo sa sirom ili sva četiri prutića. S kiflicama s krupnom soli ostat ćemo u granicama prihvatljivog samo ako za obrok pojedemo jednu do dvije, a ne tri komada.

Na kraju, najzanimljivije od svega je da se pravilnik o smanjenju soli odnosi samo na domaće prozvode, a ne i na one iz drugih zemalja članica.

Znamo li da kruh i peciva drže drugo neslavno mjesto na dugoj listi proizvoda koje uvozimo, jedino možemo zaključiti da ne znamo koliko soli u kruhu pojedemo. Jer ako na jedinstvenom europskom tržištu vrijede različita pravila, krajnji potrošač ni uz najbolju volju ne može znati je li pretjerao s unosom soli ili ne.