Jerbić: AI ne može zamijeniti ljudsku kreativnost

Tehnologije umjetne inteligencije i humanoidne robotike napredovale su brže nego ikad te su sve snažnije mijenjale svakodnevicu, rad i sigurnost. O dosezima i budućnosti tog razvoja u emisiji Agenda: Svijet govorio je akademik Bojan Jerbić, profesorom emeritusom na Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Smatra da je riječ o golemoj globalnoj utrci u razvoju i optimizaciji AI modela, prikupljanju podataka koji su postali resurs gotovo vrjedniji od nafte i plina te jačanju računalne snage.

- Možemo slobodno reći da je već prije godinu dana kvocijent inteligencije prosječnih AI modela nadmašio prosječni ljudski koeficijent inteligencije, rekao je iako to, naglašava, ne znači da posjeduju stvarnu inteligenciju.

Razvoj opisuje kao fascinantan i ističe da se odvija u snažnoj sinergiji s drugim znanstvenim područjima, dok je cijeli svijet uključen u tu utrku.

Trend humanoidne robotike

Trenutačno je u fokusu humanoidna, odnosno inteligentna robotika, iako se ta tehnologija razvija već desetljećima.

- U stvari. humanoidna robotika ima svoju veliku povijest tisućama godina unazad i zato često ističem da je robotika imanentna ljudskoj kulturi, nije to samo tehnologija i vještina. Moramo biti svjesni da je taj razvoj nekako usklađen s ljudskom kulturom, a humanoidna robotika upravo održava tu digitalnu transformaciju koja pretvara digitalnu tehnologiju iz virtualne u fizičku. Mi smo u stvari imali jedan veliki proboj tehnologija 90.-ih godina i 2000.-ih kada su roboti zamijenili ljude u proizvodnji materijalnih dobara. Onda se pojavila umjetna inteligencija koja je napala ono što zovemo "bijele ovratnike", dakle proizvodnju intelektualnih dobara što se sada događa i pred nama je nova revolucija koju će obilježiti humanoidni roboti koji će se infiltrirati u uslužne djelatnosti, objanio je.

Govoreći o naglom napretku i rastu kvocijenta inteligencije modela, istaknuto je da se sve više briše granica između nekad jedinstvene ljudske kreativnosti i onoga što danas može stvarati umjetna inteligencija, koja vrlo uspješno simulira inteligenciju.

- Kad govorimo o kreativnosti umjetne inteligencije, valja istaknuti da ona svoju kreativnost ostvaruje na podacima koje smo mi kao ljudi negdje davno ili nedavno pohranili u našim knjigama, člancima i drugim digitalnim zapisima. Kod ljudske inteligencije stvar je potpuno drugačija. Dakle, mi pokušavamo kreativnost ostvariti na potpuno novim paradigmama, pronaći potpuno nove putove, kazao je Jerbić istaknuvši da umjetna inteligencija ne može u potpunosti konkurirati ljudskoj jer stvara kombiniranjem postojećih obrazaca, dok ljudi teže pronalaženju posve novih puteva, no uz pravilno postavljena pitanja može biti snažna potpora inovacijama.

AI računa, ali ne razumije

Smatra da se umjetna inteligencija nikada ne može izjednačiti s ljudskim postignućima jer je ljudska inteligencija ontološki, moralno i filozofski složena te uključuje sposobnost introspekcije i tumačenja informacija kroz širi kontekst i vrijednosti.

Unatoč napretku tehnologije koja oponaša funkcioniranje mozga, ističe da nismo blizu stvaranja svjesne umjetne inteligencije jer je ljudska svijest iznimno složena i još uvijek nedovoljno shvaćena informacijska struktura koju ne znamo modelirati, zbog čega se AI ne može smatrati svjesnim agentom.

- On nije moralno odgovoran, on ne zna odrediti vrijednosne kategorije o čemu se radi. Umjetna inteligencija računa i ona će vam dati vrlo interesantne informacije koje ona ne razumije. Dakle, mi često kažemo da umjetna inteligencija ne zna da zna. Prema tome, ne možemo ju prepustiti odlučivanje u nekom širem kontekstu jer ona ne zna vrijednosne kategorije, ne zna ocijeniti što je dobro, a što je loše, izjavio je.

Napomenuto je da umjetna inteligencija polako preuzima upravljanje raznim procesima, poput prometa i proizvodnje, ali da medijski napisi o njenim pokušajima ucjene ljudi, Jerbić smatra prenaglašenima jer AI nema volju, emocije niti sposobnost samostalnog planiranja.

- Ona u sebi sadrži funkciju cilja koja ju tjera da optimira neke parametre ili ih maksimizira. I tako će ona naći neko rješenje ili argumente kako da dođe do onoga zašto je programirana, ali ona ne dolazi do toga na temelju vlastite procjene. Tako da to što prepuštamo odlučivanje umjetnoj inteligenciji možemo je prepustiti na nekoj nižoj razini, a na ovoj ozbiljnijoj razini koja sadrži i te moralne i vrijednosne aspekte to je u tom smislu čovjek je nezamjenjiv, rekao je. 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: