21:58 / 28.10.2021.

Autor: HRT/Agenda: Svijet/Dragan Nikolić

Još jedna UN-ova klimatska konferencija - pokazni primjer mala Danska

Zelena država ime je javno-privatno partnerstva danske države i četiriju glavnih poslovnih udruga

Zelena država ime je javno-privatno partnerstva danske države i četiriju glavnih poslovnih udruga

Foto: HRT / Agenda svijet

U Glasgowu ovog vikenda počinje još jedna UN-ova klimatska konferencija. I opet će kao pokazni primjer mnogi ondje navoditi malu Dansku, koja do 2030. želi smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 70 posto. Između ostaloga, originalnim idejama i korištenjem novih tehnologija, uključujući i proizvodnju visokokvalitetne hrane s održivim predznakom, uvjerio se naš Dragan Nikolić.

Zelena država ime je javno-privatno partnerstva danske države i četiriju glavnih poslovnih udruga u zemlji, osnovanog kada je Danska bila domaćin globalne klimatske konferencije. U kopenhaškom izložbenom prostoru Danci svijetu govore o svojoj viziji zelene tranzicije. Do 2050. namjeravaju postati prva zemlja na svijetu slobodna od fosilnih goriva, do 2030. napustiti ugljen kao energent. U ovom trenutku gotovo 60 posto potrošene električne energije u zemlji potječe iz obnovljivih izvora.

- 1971. prvi na svijetu osnovali smo Ministarstvo okoliša. Počeli smo na stvar gledati i politički i zapitali se kako napraviti zelenu tranziciju koja će nam zapravo omogućiti da preživimo energetske krize, rekao je Magnus Højberg Mernild, Zelena država

Pola sata vožnje od Kopenhagena, na 14 katova prostire se najveća vertikalna farma u Europi. Trenutačno ondje proizvode salatu i začinsko bilje. Za koju godinu planiraju i bobičasto voće, za deset i korjenasto povrće. Ono što je u danskom slučaju počelo kao start up ideja bivšeg investicijskog analitičara, već je viđeno u Aziji - najveći mogući prinos na što manjem prostoru, uz što manji utjecaj na okoliš.

- Proizvodimo na površini koja je 250 puta manja od one na kojoj konvencionalni poljoprivrednici proizvedu istu količinu hrane, navodi Anders Riemann, osnivač i direktor tvrtke Nordijska žetva.

Više od 20 000 tijela LED rasvjete strujom se u cijelosti napaja s obližnje vjetrofarme. U sustavu ostaje višak električne energije pa pogon smanjuje svoj ugljikov otisak.

- Koristimo svu energiju koju možemo dobiti noću. Biljke spavaju danju, kada struju koriste potrošači. Energija vjetra definira se inače kao ona koja ne emitira ugljični dioksid. U našim biljkama izdvajamo CO2 prije nego napuste pogon, dodaje Riemann.

Danski parlament većinom glasova donio je početkom listopada strategiju u kojoj se do 2030. traži obvezujuće smanjenje emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi za 55-65 posto. Kao i investiranje u zelenu tranziciju u poljoprivredi teško gotovo 4 milijarde danskih kruna, što je isto toliko kuna. U projektu vertikalne farme u Taastrupu partner je i državni financijski fond, koji već tri desetljeća radi na jačanju pristupa danskih tvrtki rizičnom kapitalu kako bi mogle stvoriti inovacije, rast i radna mjesta.

- Prije dvije godine donesen je zakon kojim se predviđa izdvajanje 1,4 milijarde eura za potrebe Danskog razvojnog fonda i Zelenog investicijskog fonda, naše sestrinske organizacije, a kako bismo pomogli u financiranju zelene tranzicije. Uzgoj hrane jedno je od ključnih područja po tom pitanju, zbog prehranjivanja planeta i smanjenja emisije CO2. Na ovoj vertikalnoj farmi minimaliziramo klimatski otisak, te istovremeno povećavamo proizvodnju hrane, kaže Eric-Alan Rapp, Danski razvojni fond.

Filtrirana voda ondje se reciklira, zbog takva natapanja treba je 250 puta manje nego kod konvencionalnog uzgoja usjeva! Biljke rastu u otopini vode i nutrijenata, koji potječu od prirodnog biognojiva dobivenog u vlastitu pogonu. Svakoj treba dva-tri tjedna da potpuno naraste, što znači žetvu 15 puta godišnje. Na farmi u Taastrupu ne rabe pesticide i herbicide jer sve raste u strogo kontroliranim uvjetima. Plan je da sadašnju proizvodnju od 200 tona upeterostruče i u konačnici zadovoljavaju 5 posto ukupnih potreba danskih potrošača. Sa samo 20 takvih proizvodnih pogona mogla bi, dakle, biti pokrivena ukupna danska potražnja. Osim jačanja prehrambenog suvereniteta, nestale bi i emisije plinova oslobođene zbog prijevoza robe avionima i kamionima iz Španjolske i Italije. Oko dvije trećine takvog zelenila Danska, naime, uvozi. Uz to, vertikalnom proizvodnjom od usjeva bi se oslobodilo poljoprivredno zemljište, čime se otvara prilika za njegovo ponovno pošumljavanje. U Taastrupu stoga za njihove proizvode predlažu uvođenje oznake - održiva hrana.

- U EU zakonodavstvu određeno je da se termin organsko povezuje s terminom tlo. Mi u našoj proizvodnji ne želimo tlo jer bi to zagadilo vodu, ističe Anders Riemann, osnivač i direktor tvrtke Nordijska žetva.

Treći po veličini danski grad, Odense, ima jedan od najvećih sustava centralnog grijanja na svijetu. Na mrežu cijevi dugu oko 2000 kilometara, među ostalim, priključeno je oko 100 tisuća kućanstava. Do 2030. žele biti ugljično neutralni. Čak i negativni, uz izdvajanje i skladištenje ugljika. Gotovo 7000 kućanstava u Odenseu grije se zahvaljujući lajkovima na Facebooku ili dijeljenju objava na Instagramu tj. toplini koju oslobađaju serveri obližnjeg Facebookova centra za bazu podataka. On je, naime, podzemnim cijevima povezan s lokalnom toplanom, gdje toplinske pumpe, koje i opet pogone obnovljivi izvori, dodatno zagrijavaju pristiglu vodu i usmjeravaju je u radijatore tamošnjih domova.

- Sljedeće godine zapalit ćemo posljednji ugljen u našem sustavu. Trenutačno udjel ugljena u njemu iznosi približno 20 posto. U nekim našim pogonima koristimo i prirodni plin. Želimo prestati i s njegovim korištenjem, ali to će biti 2030, rekao je Jan Strømvig, direktor toplane Fyn.

Spalionica koja rabi otpad koji se ne može reciklirati samo je jedno od rješenja kojima elektrana u Odenseu strateški zamjenjuje fosilna goriva.

- Povijesno gledano, energetski sektor je dio klimatskog problema. Želimo biti dio rješenja. I ponuditi rješenja za budućnost. Na način da i dalje budemo društvo privlačno za život, a bez da imamo klimatski problem, kaže Strømvig.

Na ulicama Odensea skulpture likova iz bajki Hansa Christiana Andersena, rođenog u tom gradu. I neizbježni bicikli, voze više od 540 kilometara dugim biciklističkim stazama. Dio vizure Odensea jest i tzv. Kuća od slame, izgrađena još 2015. od ekološki prihvatljivih, recikliranih, održivih materijala. Nekada se nalazila tik uz Gradsku vijećnicu, sada o njoj brigu vodi lokalna škola. Mjesto je to na kojemu se osnovnoškolci i srednjoškolci bave temom recikliranja ili problemom uklanjanja mikroplastike u vodoopskrbi, pohađajući sate izbornog predmeta Inovacije i održivost. Planovi su veliki. Uključuju i izgradnju cijelog edukacijskog kompleksa, koji će zrcaliti održivost kao integralni dio danskog stanja uma.

- Nova generacija potrošača jest ona koja će razviti nove tehnologije. Ali upravo ta generacija mora smanjiti potrošnju i živjeti na održiv način. Moraju brinuti o odgovarajućem odlaganju otpada i racionalno raspolagati s energijom. Za mene je podučavanje i educiranje mlade generacije o održivosti jedna od najvažnijih stvari, navodi Anders Michelsen, voditelj projekta Kuća od slame.

Grad Odense je za klimatski akcijski plan u 2022. izdvojio 50 milijuna danskih kruna, ili 50 milijuna kuna. Dokaz kako je velika odgovornost za provođenje klimatskih politika i na lokalnoj razini i na manjim zajednicama, a ne samo na danskoj državi.

- Otok Samsø nedavno je primio nagradu UN-a za globalno klimatsko vodstvo. Tu je i otok Ærø, koji je ove godine proglašen najodrživijim u Europi. Prošle godine bio je to Bornholm, kaže Magnus Højberg Mernild, Zelena država.

U najnovijem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma Danska je u konkurenciji 115 zemalja na samom vrhu svjetskih lidera u energetskoj tranziciji. Treća, iza Švedske i Norveške. Rezultat spoja ambicije, dugoročne strategije i snažne političke volje. Ipak, uvijek lebdi sveprisutno pitanje - zašto je mala Danska ambicioznija od velikih igrača? Ako nema ambicije, nema ni izgleda za uspjeh, odgovaraju Danci.

- Mi vjerujemo da društvo poput danskog, s polustoljetnim nasljeđem kada je u pitanju zelena tranzicija, može predvoditi ili barem biti pionir ondje gdje nitko ne može, dodaje Højberg Mernild

U Kopenhagenu, primjerice, namjeravaju godišnje smanjivati emisiju ugljikova dioksida za 24 tisuće tona. To znači i smanjivanje brzine vožnje na nekim gradskim prometnicama, pretvaranje nekoliko tisuća parkirališnih mjesta u ona za punjenje električnih automobila, ali i daljnje širenje naplate parkiranja na rubnim dijelovima grada kako bi se poticala vožnja biciklom na posao.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!