Kako ne upasti u zamke internetskih prevaranata?

Cybernapadi i internet prevare postali su dio naše svakodnevice. Građanima se putem maila i društvenih mreža nude unosna ulaganja ili nagrade - a iza njih zapravo se kriju krađa podataka ili novca s bankovnih računa. Prevaranti su postali sve uvjerljivi pa se postavlja pitanje - kako ne upasti u njihove zamke?

Bilo da je riječ o poslovnoj prilici koja se ne propušta ili o preuzimanju nasljedstva od rođaka iz inozemstva - model prevaranata je isti. Najprije obećaju velike svote novca - no onda se pojavi navodni administrativni problem zbog kojeg je potrebno uplatiti određeni iznos za koji žrtva ubrzo shvati da je nepovratno izgubljen. 

- Ako uistinu zvuči predobro da bi bila istina, sigurno nije istina, tako da sve te ponude za ulaganjima, dobicima, nagradama - ostavi svoje korisničke podatke, ostavi svoje brojeve kartica - to treba apsolutno ignorirati i pokušati se obrazovati barem u osnovnom layeru onoga što se koristi, kaže Mihaela Trbojević, članica Uprave SPAN-a.

Prijevare na internetu otišle su i korak dalje pa se građanima putem e-maila lažno javljaju online trgovine koje im nude povrat novca. Građane zbunjuje što su elektronička adresa i internetska stranica na koju se preusmjerava slične originalnim i tu se krije najveća opasnost. 

- Primjeri u kojima napadači rade, kloniraju stranice koje izgledaju kao legitimne stranice - shopping, Amazon, eKupi i slično je zapravo jako teško otkriti jer napadači upravo na tome rade da ih mi teško otkrijemo. Takvu poruku ako dobijemo preporuka je da sami odemo i upišemo adresu stranice u koju idemo - znači ne klikamo na linkove. Nego, ako idemo na Amazon, onda u onaj adresni prozorčić upišemo Amazon.com, Amazon.de - umjesto da slijedimo link, kaže direktor Sektora za kibernetičku sigurnost u SPAN-u Neven Zitek.   

No, nisu žrtve samo građani, s kibernetičkim napadima svakodnevno se bore domaće tvrtke i institucije. 

- Imate zapravo organizaciju koja ima neki sustav kojim se štiti, način na koji je zapravo izgrađen njihov sustav sigurnosti i s druge strane organizaciju koje nemaju takav sustav - naravno, napadač će napasti onu organizaciju koja nema takav sustav, bez obzira o kojoj se organizaciji radilo. Iz primjera vidite da napadaju bolnice, škole, druga poduzeća - nažalost, napadači ne biraju, pitanje je samo oportuniteta, što mi je lakše i na koji način ću lakše ostvariti neki svoj cilj, a ti ciljevi su danas prvenstveno financijski, kaže Marinko Žagar, ravnatelj SPAN centra kibernetičke sigurnosti.

Stručnjaci objašnjavaju da je jedino rješenje edukacija kojom će se podignuti svijest građana i poslovnih subjekata o tome kakve opasnosti vrebaju i kako se s njima nositi. Dobra je vijest da je interes za takvim edukacijama porastao, osobito u posljednje tri godine. 

"Svi možemo biti žrtvom i svi smo meta"

O ovoj smo temi u središnjem Dnevniku razgovarali s menadžerom IT sigurnosti Alenom Delićem, koji je rekao da su na meti svi - ne samo starije osobe.

- Imamo nekakav dojam da će stariji građani ili oni manje digitalno pismeni zapravo teže prepoznati, i to jest doista točno, da u jednom dijelu oni mogu postati žrtve, rekao je.

- Međutim, zbog vrlo ubrzanog načina života, zbog toga što se većina građana nalazi na društvenim mrežama, jako puno informacija primamo, svi možemo biti žrtvom, dodao je Delić.

- Svi možemo biti žrtvom i svi smo meta dok god koristimo tehnologije i dok god imamo iti jedan euro na računu, poručio je.

Naglasio je važnost opreza i provjere sumnjivih situacija kroz druge kanale, unatoč tome što nam se možda čini da za to nemamo vremena.

S pozitivnije strane, Delić je rekao i kako postoje različita tehnološka rješenja koja pomažu u svemu tome - na primjer, preko 90 posto poruka koje nam dođu u elektroničku poštu zaustavljeno je. Međutim...

- Vremena se mijenjaju dosta brzo, i to je u cijeloj ovoj priči najveći izazov, rekao je.