Ekskluzivno za Otvoreno: CroAI izradio evidenciju krajolika AI u Hrvatskoj

Umjetna inteligencija već postaje neizostavan dio našeg svakodnevnog života, ali koliko je zapravo utjecajna? Koliko koristimo AI, a da toga nismo ni svjesni? Razvija se nevjerojatnom brzinom, ali može li doći do točke gdje će biti izvan naše kontrole? I najvažnije, hoće li ugroziti radna mjesta u IT industriji?

O ovoj temi raspravljalo se u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića. Gosti su bili Martina Silov, predsjednica Udruge CroAI; Ivan Bešlić, predsjednik Upravnog odbora CISEx-a (Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera); Ratko Mutavdžić, voditelj Radne skupine za umjetnu inteligenciju HUP-a i Hrvoje Josip Balen, Sveučilište Algebra Bernays.

Ekskluzivno: Evidencija krajolika umjetne inteligencije u Hrvatskoj

Martina Silov, predsjednica Udruge CroAI rekla je u Otvorenom kako večeras HRT ima ekskluzivu.

- CroAI, to jest Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju, nakon nešto više od dvije i pol godine odlučila je ponovno napraviti evidenciju krajolika umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Nešto što mi radimo, mi ne pokrivamo samo kompanije i startupe, nego pokrivamo i širi ekosustav. To su učilišta, investitori, inkubatori, akceleratori. To je cijeli taj nekakav ekosustav koji je potreban da izgradi mlade talente i ljude, i također pokrivamo tradicionalne kompanije koje kreću s ranom implementacijom, rekla je Silov.

Hrvatska AI scena raste: Više od 500 aktera, 100 startupova razvija vlastite proizvode

U prvoj godini, 2020., kad je CroAI počeo s istraživanjem bilo je nešto više od 200 aktera. Danas, pet godina nakon, ima preko 500 aktera, od čega je kompanija i startupa negdje više oko 300,  samih AI startupa koji se bave konkretno proizvodnjom, to jest s kreacijom nekakvih AI produkata, je više od 100.

- To je velika brojka za malu državu. Jako, jako velika brojka. Mislim da je u Hrvatskoj nešto što cijelo vrijeme udruga ističe, da imamo jako velik talent, da imamo jako dobar tehnički talent. Imamo jako dobar talent u Hrvatskoj, imamo jako dobar talent da napravimo super cool proizvode. Mislim da još nismo svjesni što se sve radi u Hrvatskoj i koliko dobro kotiramo na nekakvoj svjetskoj sceni, s obzirom  na broj stanovnika, nas ima samo 3,8 milijuna. Uloga udruge je da promovira što sve hrvatski AI ekosustav radi, a i samodefiniranje pojma, pojasnila je Silov.

Silov je navela i koliko od tih 500 aktera baš radi neke proizvode umjetne inteligencije ili još rade na tim proizvodima.

- Istaknula bi negdje oko stotinjak AI startupova koji su baš fokusirani na izradu AI proizvoda. Ostalih 200 kompanija koje se time bave su internacionalne kompanije koje rade na teritoriju Hrvatske i koje daju potporu hrvatskim timovima. One isto tako rade nekakva rješenja na hrvatskom tržištu ili pomažu tradicionalnim kompanijama, rekla je Silov.

Ispričala je i kako neke tvrtke dolaze udruzi s pitanjima kako da krenu s implementacijom, primjerice kod proizvodnje bazena, u poljoprivredi, lancu salona i slično,

- Tu zapravo ne trebate najčešće možda konkretno proizvod nekog AI startupa, nego trebate nekakva "custom" rješenja. I tu su zapravo odlične agencije. Mi primjećujemo da je na tržištu sve veći broj agencija, to jest "service providera", koji rade konkretna rješenja za određene niše. Takvih "providera", to jest AI agencija, prije 3-4 godine bilo je jako malo na tržištu. Danas ih je preko 60, istaknula je Silov.

Bešlić: Podaci postaju novo zlato

Ivan Bešlić, predsjednik Upravnog odbora CISEx-a (Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera), ujedno je i suvlasnik Sofascorea, platforme koja ima 25 milijuna aktivnih korisnika. Odgovorio je na pitanje kako je bilo jučer u vrijeme utakmice Francuska-Hrvatska.

- Naše utakmice su uvijek emotivne, tako da je jedna stvar posao. Meni je puno lakše kad igra neka druga reprezentacija, ne baš Hrvatska. Kad igra hrvatska reprezentacija, onda svi pogledaju naše ocjene igrača koje generiramo s pomoću AI modela, "machine learninga" pa onda uvijek ima onih koji te ocjene vole ili onih koji ne vole, rekao je Bešlić.

Bešlić se potom vratio malo u povijest.

- Nazvao sam brata večeras da ga pitam kad je nama tata kupio prvo računalo. Tata je tada prepoznao nešto što se zbiva i danas sa AI-em i on je tamo negdje 1995. kad su računala bila velika nepoznanica,  odlučio kupiti to nekakvo čudo, tu nekakvu bijelu kutiju - računalo 486-ica. Povezujem tu priču s današnjom pričom AI-a. U ovom trenutku se zbiva nešto potpuno novo što je bilo slično nečemu kasnije 2010. kada su došli otprilike pametni telefoni. U ovom trenutku mi u Sofi gradimo nešto što je izgrađeno, gdje su temelji postavljeni puno, puno ranije, gdje smo krenuli raditi s potpuno novom tehnologijom, pojasnio je.

Rekao je kako su oni Sofi u domeni sportskih podataka bili prvi koji su uspjeli prikupiti veliku količinu podataka.

- Danas ćemo se isto dohvatiti tih algoritama i umjetne inteligencije, ali vjerujem da nitko neće pričati, niti se priča u medijima o kvaliteti podataka. Kvalitetne firme s kvalitetnim serverima i algoritmima bez podataka su ništa i zapravo danas pričamo o tome da su podaci nekako novo zlato, puno vrijedniji od servera, CPU-ova i ostalih stvari, naglasio je Bešlić.

Odgovorio je na pitanje koliko je teško napraviti nešto s umjetnom inteligencijom?

- Sofa je uspjela s kvalitetnim radom i kvalitetnim znanjem koje dolazi s naših učilišta. Ono što mi imamo priliku je raditi sa stručnjacima koji dolaze s hrvatskih fakulteta i iz hrvatskog školstva. I ono što bih ja rekao u odnosu na brojne druge zemlje, mi zbilja imamo kvalitetne stručnjake. I ovo što je Martina Silov spomenula su ove tvrtke koje trenutačno gledaju kako mogu uspjeti na globalnom tržištu, imaju velike benefite. Taj benefit je hrvatsko školstvo koje izbacuje vrlo kvalitetne stručnjake, istaknuo je Bešlić.

Mutavdžić: AI se razvija brzo, ali iza njega su desetljeća rada

Ratko Mutavdžić, voditelj Radne skupine za umjetnu inteligenciju HUP-a komentirao je brzinu razvoja umjetne inteligencije.

- Vjerujem da se razvija tempom koji se može razvijati. Nije tu sad sigurno upitno razmišljati je li prebrzo ili presporo. Kao i svaka druga tehnologija ona ima svoje zakonitosti. Kad gledate kao i bilo koja tehnologija prije, internet ili vozila, ili bilo što, što je imalo veliki i značajan utjecaj na društvo, tako i umjetna inteligencija ulazi u sfere gdje je ljudima interesantno i gdje je mogu primijeniti. I naravno, vrijede i ove tržišne zakonitosti u smislu količine ljudi koji proizvodi, tvrtki koje se kreiraju, poslovnih prilika koje proizlaze iz toga. Tako da umjetna inteligencija ima svoj tempo. On je, zahvaljujući učinku koji umjetna inteligencija proizvodi, strahovito brz, kazao je Mutavdžić.

Istaknuo je da ljudi vole razgovarati o eksponencijalnom rastu umjetne inteligencije te da neke druge grane koje bi trebale paralelno rasti možda nemaju taj tempo.

- Umjetna inteligencija ima svoj tempo, on je ubrzan. I ono što možda ljudi ne znaju, puno ljudi je prihvatilo umjetnu inteligenciju s dolaskom ovih generativnih modela zadnje dvije, tri godine, famozni ChatGPT. Ali mi umjetnu inteligenciju razvijamo još od 50-ih godina prošlog stoljeća. I ona ima svoje uspone, ima svoje padove, ali u zadnjih možda deset godina vrlo je intenzivno. Međutim, ono što se pojavilo u zadnje dvije godine je nešto što je masovno, široko, dostupno kao što su generativni alati, pojasnio je Mutavdžić.

Dodao je kako se to ljudima čini da je ide relativno brzo i da je zbog toga to strašno napredovalo.

- To su ipak projekti, istraživanja i rad koji je počeo daleko, daleko ranije, istaknuo je.

Balen: Hrvatska IT scena je složna, ali trebamo privući više mladih

Hrvoje Josip Balen, Sveučilište Algebra Bernays govorio je o hrvatskom kadru koji izlazi iz školovanja.

- Genijalaca uvijek ima u jednom postotku koji je sličan svugdje u svijetu. Znači, nije to veliki postotak onih koji su stvarno genijalci. Ali i ljudi koji su pametni, i djece koja žele učiti i razvijati se i pogotovo u smjeru tehnologija u Hrvatskoj je bilo i uvijek će biti. Onaj dio koji nas muči kao zemlju, to je nedostatak tih mladih ljudi, jer oni iz škola se manje izlaze. Imamo demografski pad zadnjih sigurno deset godina. Strašno nam se smanjila supstanca, tj. broj djece koji mogu uopće studirati, ići na fakultete. I tu stalno apeliramo koliko je važno da taj naš sustav otvorimo prema inozemstvu, da počnemo privlačiti mlade ljude da dolaze studirati u Hrvatsku, a ne da samo dolaze kao radnici neke niže dodane vrijednosti, nego da dolaze u Hrvatsku i studirati, i raditi u tehnološkim sektorima, tehnološkim firmama. I to je jedan veliki korak i pitanje za sve nas, istaknuo je Balen.

Dodao je da su, što se tiče uspješnosti u tehnologijama, stvari prilično egzaktne.

- Uvijek je 1 + 1 = 2. To znači da student koji izlazi iz bilo kojeg fakulteta koji se bavi računarstvom, umjetnom inteligencijom, podatkovnom znanošću ili bilo čime mora imati jednaki output znanja, ishode učenja, odnosno ono što poslodavci žele. I to je jedno veliko sito. Postoji jako mali prostor da bi se moglo s time manipulirati. Kad netko izađe s diplomom van stvarno mora imati znanja. To nas sve zajedno tjera. Ono što je meni super je ovdje sjediti za ovim stolom s ljudima koji nesebično, zapravo svi nekako volonterski guraju tu priču, svi zajedno pušu u ista jedra. I to je nekako, mislim, jedan rijetki slučaj da hrvatska IT scena ima takav jedan zajednički, sinergijski duh. Da je sve složno i sve orijentirano prema upravo toj globalnoj konkurentnosti jer teško ćemo mi kao mala zemlja zadržati svoju konkurentnost gledajući samo unutar sebe, nego maksimalno ići prema nekom izvozu softvera, usluga, znanja, ali gledati i ta velika tržišta na kojima se možemo nositi i stvarati tu dodanu vrijednost zapravo za cijelo društvo. Ono što je dobro u svemu tome je da ti mladi ljudi koji steknu takve karijere će uspjeti doći do diplome, steknu znanja, vještine i zatim se uspjeti zaposliti i razvijati, oni u pravilu donose jako veliku dodanu vrijednost. To je to ono što nama u društvu treba i često o tome govorimo. Da naše gospodarstvo upravo treba takve stvari, pojasnio je Balen.

Silov: AI u RH prepoznaje primjene u marketingu, sportu, financijama i obrazovanju

Silov je rekla da umjetna inteligencija u Hrvatskoj ima brojne primjene. No njoj je puno zanimljivije pričati što se sve razvija. 

- Trenutačno, kako gledamo landscape i ovaj krajolik koji će sutra izaći, jako veliki je fokus na marketing, na prodaju, jako dobre rezultate vidimo i u sportu, tj. primjeni umjetne inteligencije u sportu. Puno je razvijanja i puno je testiranja zapravo u području fintecha, tj. financija i obrazovanja, tako da su primjene zapravo brojne, naglasila je Silov,

Istaknula je kako se umjetna inteligencija i testiranje nije od zadnjih 5 do 10 godina.

- Razvoj i testiranje krenulo od sredine 20. stoljeća, tako da mislim da će umjetna inteligencija u sljedećih nekoliko godina biti sastavni dio našeg života kao što je bio internet. Mi više to nećemo ni primijetiti. Koristimo je svakodnevno, od trenutka kad otključamo mobitel, on čita naše lice, pa do trenutka kad krenemo nešto tipkati, do trenutka kad uđemo u svoje aplikacije, od mobilnog bankarstva i slično. Mislim da nismo ni sami svjesni koliko je zapravo redovna upotreba umjetne inteligencije, navela je Silov.

AI alati će ubrzati razvoj koda, ali važno je mentorstvo za mlade programere

Bešlić je govorio o korištenju umjetne inteligencije za pisanje koda.

- Ono što ćemo mi sigurno vidjeti u narednim godinama je to da će senior developeri koji već znaju programirati, koji su se naučili doslovno tipkajući ručno kod da će oni će moći s pomoći AI alata generirati puno više koda. Ako se radi iz nule, taj kod će vjerojatno biti i točniji. S druge stran, imamo problem što se ipak moramo fokusirati i na mlade koji završavaju fakultete i moramo im pružiti nekako mentorstvo. Davnih dana su bili mentori, ako si htio biti stolar ili netko, imao si svog mentora. Tako ćemo vjerojatno morati se malo približiti mladima koji izlaze na tržište, nemaju iskustva pisanja ručnog koda, već su na fakultetima počeli se koristiti AI alatima, rekao je Bešlić.

Naveo je kako je u nadolazećim godinama brojne industrije koristiti AI modele.

- Kad gledamo samo medicinu, koliko je stvari došlo u medicini. Vi danas možete fotografirati nekakav mali madež koji imate na ruci, toliko postoji baza podataka da će algoritam reći: pa da, na temelju ovog što mi vidimo, taj madež se može prepoznati kao neka zloćudna promjena. Tako da, generalno kad gledamo, puno veći su benefiti svih tih modela. Naravno kao i brojne druge tehnologije moramo pripaziti i na sigurnost, ali ako se vratimo na onaj primjer računala, na primjer pametnog telefona, puno veći su bili benefiti nego što su to negativne stvari, istaknuo je Bešlić.

Rizici umjetne inteligencije: Zloupotreba tehnologije u neplemenite svrhe

Mutavdžić je govorio i o rizicima umjetne inteligencije.

- Kao što postoje pozitivne strane uvijek postoje i ljudi koji će probati to iskoristiti za svoju vlastitu prednost. Tehnologija je široko dostupna. Jedan oblik pravne regulative ili onoga što većina zemalja pokušava napraviti je definirati što su ispravne uporabe umjetne inteligencije. Međutim, jedno je definirati nešto na papiru i onda to primijeniti. A kako je tehnologija dostupna, onda, naravno, postoje i ljudi koji to pokušavaju iskoristiti možda u neke ne toliko plemenite svrhe, kao što su, recimo, zdravstvo ili slično. Mislim da ljudi moraju, kao i kod bilo koje druge tehnologije, biti svjesni što su ti slučajevi uporabe. Dakle, tehnologija je danas, umjetna inteligencija je otišla dovoljno daleko, da meni vjerojatno treba uz uporabu tehnologije nekoliko sekundi da pokupim vaš glas. I da mogu vratiti nazad taj glas i izgovoriti rečenice koje zvuče poput vas ovdje u Otvorenom.Otišli smo toliko daleko s mogućnostima umjetne inteligencije da možemo ne samo replicirati glas, nego i sliku, video i slično, s vrlo velikom vjerojatnošću, ovisno o resursima koje naravno imate. Kibernetika je samo dodatni element gdje netko pokušava zapravo zloupotrebom umjetne inteligencije ili probiti vaš sustav, ili uzeti od vas novac. Dakle, ono što inače ljudi rade, pojasnio je Mutavdžić.

AI neće uzrokovati krizu, već će stvoriti nova radna mjesta

Balen je komentirao teze da je napredak umjetne inteligencije jedan od uzroka krize u kojoj se našao IT sektor i j li IT sektor zapravo u krizi.

- Moram primijetiti da postoji jako puno populizma i nekada osjećam kao da jako puno ljudi navija da se dogodi kriza, pa da kaže: evo, događa se kriza i ovdje. Krize su nešto na što se moramo svi naviknuti da se događaju. Postoje neke recesije koje su ciklične. Sad se mi nalazimo negdje blizu neke recesije, iako to još nije tehnički u tom smjeru, govorim kao Eurozona, ne govorim sad samo o Hrvatskoj. Hrvatska stoji malo bolje i drugačije nego ostatak Eurozone, rekao je.

Istaknuo je kako umjetna inteligencija nije sigurno uzrok usporavanja rasta.

- Ono što se događa nije smanjenje, nego usporavanje rasta koje je prošle godine, proteklih sigurno deset godina, bilo jako izraženo. I ovaj sektor je rastao kontinuirano, za razliku od mnogih drugih sektora, kako u broju zaposlenih, prihodima, dobiti, stvaranju dodane vrijednosti. To je jedna lijepa stvar da je izrastao vrlo robustan sektor koji se sastoji ne samo od segmenta programiranja, to jest softvera, nego i od segmenta implementacije raznih usluga, kibernetičke sigurnosti, integracije sustava, konzaltinga i tako dalje. I ja bih rekao da sigurno postoji u cijeloj Europi to neko usporavanje, onda firme koje su bile naslonjene više na kupce, recimo iz SAD-a ili zapadne Europe, su osjetile malo smanjenje nekih narudžbi. Međutim, mi smo radili neko istraživanje nedavno među većim firmama; u principu, svi oni očekuju da će i ove godine, iduće, nastaviti rasti i prihod i dobit, pojasnio je Balen.

Dodao je da što se tiče umjetne inteligencije rekao je kako je bilo dosta razgovora da umjetna inteligencija koja nekima ljudima ubrzava rad da nekim ljudima zapravo oduzima radna mjesta.

- To je paradigma kao da kažemo da je automatizacija proizvodnje automobila na pokretnoj traci zapravo smanjila broj ljudi potrebnih za autoindustriju. To je potpuni nonsens, iz povijesti nismo naučili neke osnovne stvari. Svaka tehnologija stvara zapravo nova radna mjesta. Očekivanje od umjetne inteligencije nije da će ukinuti, nego da će zapravo stvoriti nova radna mjesta, jer će se više radnih mjesta stvoriti nego onih koji će se ukinuti. Ljudi će morati stvarno zamijeniti svoje neke navike i vještine kojima se bave i poslove kojima se obavljaju, ali svejedno, narast će broj radnih mjesta. Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma je prikazalo da će 2030. stvoriti oko 170 milijuna novih radnih mjesta. Tehnologija će dobar dio toga zapravo doprinijeti, upravo tome da se stvore ta neka radna mjesta u sektorima kao što je ovaj, rekao je Balen.

Snimka cijele emisije Otvoreno: