Kako zbrinuti elektronički otpad?

Današnji je dan u cijelom svijetu posvećen podizanju svijesti o zbrinjavanju elektroničkog otpada, u koji se ubrajaju svi uređaji koji se napajaju električnom energijom. Elektronički otpad vrlo je opasan za okoliš, ali brojni se dijelovi mogu ponovno iskoristiti. No reciklira ga se samo 40-ak posto, iako je e-otpada sve više. Zato se, posebno danas, nastoji potaknuti građane da očiste dom od pokvarenih uređaja i onih koje ne upotrebljavaju. 

Da bi se elektronički otpad reciklirao, treba ga skupiti odvojeno od ostalog. 

- Smatram da je bolje potruditi se i otpad odvesti u reciklažno dvorište, nego uništavati prirodu. To oduzima vrijeme i traži određen trud, no dobrobit za okoliš je višestruka, kazao je Lijon iz Nizozemske.

U Hrvatskoj postoji i mogućnost naručivanja besplatnog odvoza elektroničkog otpada.

- Hrvatska za razliku od drugih država je dala dodatnu mogućnost građanima da im se po veće komade elektroničkog otpada dođe na sama vrata što nije vani slučaj. Vani to svi moraju sami prevesti u reciklažno dvorište ili nešto slično gdje se to predaje, rekao je Zvonimir Majić, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Pri kupnji novog uređaja, stari bi trebali preuzeti i trgovci. Jer, iz elektroničkog otpada mogu se dobiti vrlo vrijedne sirovine. Ovdje u Strmcu nedaleko od Zagreba prikupljaju se uređaji, koji se zatim odvoze u Viroviticu, gdje se izdvajaju korisne sirovine. 

- Većinu toga dobivamo kao metale, najviše željezo, aluminij, bakar, nehrđajući čelik, jedan dobar dio je plastika i komponente koje mi ne obrađujemo, nego šaljemo na obradu kao što su baterije iz e-uređaja, ulja i slične komponente, rekao je Oskar Ježovita, stručnjak za gospodarenje otpadom, Spectra media.

Usto, neki bi se elektronički uređaji mogli prije bacanja popraviti. Građani to žele, no popravci su preskupi, zamjenski dijelovi nisu dostupni i sve skupa dugo traje. Na dostupnost popravka obvezuje nas i europska direktiva. 

- Zato bi trebali imati puno više popravljaonica, puno više servisa za popravke, kako bi građanima popravci bili dostupniji. S druge strane ti popravci često nisu jeftini, tako da treba država omogućiti da oni budu i isplativi građanima, naglasio je Marko Košak, potpredsjednik Zelene akcije. 

Svake godine na tržište u Hrvatskoj stiže novih 60 tisuća tona elektroničkih uređaja. Odvojeno se prikupi 30 do 40 tisuća, iz čega se izdvajaju korisne sirovine.