HRT u CERN-u: Kako teku pripreme za nadogradnju hadronskog sudarača

Prošlo je 13 godina kako su znanstvenici u švicarskom CERN-u otkrili Higgsov bozon. Bio je to jedan od ključnih trenutaka u modernoj fizici. Najveći laboratorij za fiziku čestica sada se priprema za ambicioznu nadogradnju Velikog hadronskog sudarača, koja će omogućiti sudare čestica uz deset puta veći intenzitet, otkrivajući tajne koje dosad nisu bile dostupne. Ekipa HRT-a posjetila je tu znanstvenu instituciju u Ženevi i otkrila kako teku pripreme.

U CERN-u sada žele otkriti što je Higgsov bozon zapravo i koja su njegova svojstva. Za to im je potrebna nadogradnja već postojećeg akceleratora u kojem su ga i otkrili. Upravo sada, u ovoj prostoriji, razvijaju magnete za novi stupanj istraživanja.

- Trenutno smo u trećem ciklusu programa Velikog hadronskog sudarača, nakon čega će se akcelerator ugasiti radi velike nadogradnje koja se zove "Veliki hadronski sudarač s visokom luminiscencijom", a koji će omogućiti deset puta više sudara nego stari uređaj, istaknula je Pippa Wells, znanstvenica, odjel za istraživanje i računarstvo u CERN-u.

Osim po proučavanju temeljnih zakona fizike, ova institucija poznata je i po razvoju novih tehnologija.

Jedna od stvari izumljenih u švicarskom CERN-u je i "www" odnosno "world wide web", nešto što koristimo gotovo svakog dana. Izumili su ga 1989. godine znanstvenici CERNa- kako bi lakše komunicirali, ali i lakše se povezivali.

I mnoga druga njihova otkrića imaju široku primjenu u drugim područjima. Tehnologije koje su razvili za detektore koji promatraju sudaranje čestica u akceleratorima već su u općoj primjeni.

- U medicini služe za izradu 3D rendgenskih snimki u boji, a u drugim područjima za praćenje zračenja. Bili su i na Međunarodnoj svemirskoj postaji. S pomoću njih proučavaju umjetnička djela. Bez oštećivanja, gledaju slojeve boje ispod površine. Te detektore možemo zapakirati u jednostavan USB uređaj i posuđivati ih školama, objasnila je Wells.

Na najvažnijem CERN-ovu projektu rade i hrvatski znanstvenici. Naša zemlja pridružena je članica od 2019. godine.

- Oko pedesetak naših znanstvenika i također inježenjera se bave dosta različitim stvarima. Djelomično od same znanosti, je li to Higgsov bozon, tamna tvar itd., do razvoja nove tehnologije. Na primjer, ima jako zanimljivih istraživanja na FER-u u Zagrebu za razvoj nove vrste detektora, naglasio je Vuko Brigljević, hrvatsko-švicarski fizičar s Instituta Ruđer Bošković, koordinator za CERN-ove aktivnosti u RH.

Pridruženo članstvo Hrvatske omogućilo je našim tvrtkama da se javljaju na natječaje, a mladi stručnjaci ovdje se mogu zaposliti na određeno vrijeme. CERN ima proračun od milijardu i 200 milijuna eura.

- Ako želimo napraviti novi projekt, poput primjerice "Budućeg kružnog sudarača", za to je potrebno znatno više sredstava. Potrebno je vidjeti možemo li za njega dobiti više novca, govorimo o 12 milijardi franaka. To je znatno više, 10 puta više od našeg godišnjeg proračuna, rekao je Christoph Schäfer, Viši savjetnik u CERN-u.

Novi tunel bio bi dugačak 90 kilometara, s novim, još snažnijim akceleratorom. Zbog cijene je pod upitnikom. No, mogao bi otkriti mnoge nove tajne.