Orlić: Vremenski ekstremi mogli bi biti sve žešći, brine me neznanje

Globalno zatopljenje mijenja ne samo temperature nego i kretanje zračnih masa, što može dovesti do dugotrajnijih vremenskih obrazaca, intenzivnijih suša i razdoblja obilnih oborina. Na to je u emisiji Studio 4 HTV-a upozorio akademik Mirko Orlić, profesor emeritus Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Govoreći o klimatskoj konferenciji COP31 u Antaliji, ocijenio je da je cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva sve teže ostvariv, ali i da dosadašnji međunarodni napori ipak nisu bili bez rezultata. Osvrnuvši se na klimatsku konferenciju COP31, koja se održava u turskoj Antaliji, akademik Mirko Orlić istaknuo je da je jedna od važnih tema elektrifikacija industrije.

Pritom je upozorio da sama zamjena fosilnih goriva električnom energijom nije dovoljna ako se ta električna energija i dalje proizvodi iz fosilnih izvora. Ako električna energija dolazi iz fosilnih goriva, onda nismo ništa napravili, samo smo promijenili način. Međutim, ako dolazi iz obnovljivih izvora energije, onda je dobro, objasnio je.

Govoreći o dosadašnjim klimatskim konferencijama, podsjetio je na Pariški sporazum iz 2015. godine i tadašnje scenarije globalnog zatopljenja. Prema pesimističnom scenariju, bez značajnijeg smanjenja emisija stakleničkih plinova, temperatura bi do kraja stoljeća mogla porasti za četiri ili više stupnjeva. Optimistični scenarij predviđao je ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

- Sad je već očigledno da tih 1,5 nećemo uspjeti ispoštovati do kraja stoljeća. Dakle, promašen je taj optimistični scenarij, rekao je Orlić. Ipak, istaknuo je da postoje i pozitivni pomaci jer se, prema njegovoj ocjeni, svijet zasad udaljio od najnepovoljnijih projekcija te dodao: Nije ispalo tako dobro kako smo očekivali, ali ni tako loše kako se moglo dogoditi".

Što bi značilo zagrijavanje od četiri stupnja?

Orlić je upozorio da bi dodatno povećanje globalne temperature znatno pojačalo posljedice klimatskih promjena koje već osjećamo. Podsjetio je na toplinske valove, intenzivne suše, požare, poplave i obilne oborine.

- Zamislite sve ovo što se događalo: duljine toplinskih valova, intenzivne suše, požari, poplave, oborine. Sve se to povećava. Naprosto multiplicirajte to što je dosad bilo s faktorom dva ili tri i to će vam dati neki osjećaj za budućnost, upozorio je.

Naglasio je da povećanje prosječne globalne temperature za nekoliko stupnjeva ne znači tek neznatno toplije vrijeme, nego promjene koje mogu znatno utjecati na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja.

Govoreći o promjenama temperature na Zemlji, Orlić je objasnio da je važno razlikovati dugoročni trend globalnog zagrijavanja od prirodnih oscilacija. Na globalne temperature, među ostalim, utječu klimatske pojave El Niño i La Niña, koje mogu privremeno pojačati ili ublažiti zagrijavanje.

- Imamo taj uzlazni trend koji dolazi od globalnog zatopljenja i tu, mislim, više nema nikakve dvojbe što se znanstvenika tiče. A onda imate oscilacije oko toga, rekao je. Pojasnio je da El Niño može privremeno povisiti globalne temperature, dok La Niña može djelovati u suprotnom smjeru. No takve kratkoročne promjene, naglasio je, ne poništavaju dugoročni trend zagrijavanja.

Slabljenje mlazne struje može produljiti vremenske ekstreme

Posebno se osvrnuo na promjene atmosferske cirkulacije, koje mogu utjecati i na vremenske prilike u Hrvatskoj. Objasnio je da se Zemlja ne zagrijava jednako na svim područjima. Zagrijavanje je izraženije u polarnim krajevima nego oko ekvatora, zbog čega se smanjuje temperaturna razlika između tih područja.

Prema Orlićevu objašnjenju, takve promjene mogu utjecati na mlaznu struju, snažno zračno strujanje na velikim visinama koje ima važnu ulogu u oblikovanju vremenskih prilika. Zbog toga mlazna struja slabi, njezina valovitost se povećava i valovi postaju sporiji, objasnio je. Posljedica može biti dulje zadržavanje određenih vremenskih obrazaca nad nekim područjem.

- Imate jednu situaciju koja traje dugo, ne dva ili tri dana, nego možda desetak dana. I onda se unutar toga razvijaju različite nestabilnosti, rekao je. U takvim okolnostima, pojasnio je, mogu se ponavljati ciklone i drugi atmosferski poremećaji, što može dovesti do duljih razdoblja obilnih oborina.

S druge strane, dugotrajnije stabilne vremenske prilike mogu pogodovati sušama i toplinskim valovima. Ritam se potpuno mijenja zbog globalnog zatopljenja, upozorio je Orlić. Dodao je da znanstvenici još istražuju sve veze između globalnog zagrijavanja, promjena atmosferske cirkulacije i prirodnih klimatskih pojava poput El Niña.

El Niño mogao bi biti snažniji od svih dosad zabilježenih

Akademik Mirko Orlić osvrnuo se i na klimatsku pojavu El Niño, koja utječe na vremenske prilike u različitim dijelovima svijeta.

Objasnio je da se El Niño prema intenzitetu uobičajeno dijeli u četiri kategorije: slab, umjeren, jak i vrlo jak. Od sredine prošlog stoljeća, otkad postoje pouzdanija mjerenja, zabilježena su tri vrlo jaka događaja, 1982./1983., 1997./1998. i 2015./2016. godine. Prema Orlićevim riječima, El Niño o kojem je govorio mogao bi premašiti intenzitet tih događaja.

- Ovaj koji se sad razvija lako je moguće da će biti i jači od toga. Dakle, da ćemo morati smisliti novi termin, recimo izuzetno jak ili tako nešto, rekao je. Naglasio je, međutim, da se njegove moguće posljedice ne mogu unaprijed precizno odrediti, osobito ako bi dosegnuo intenzitet kakav dosad nije zabilježen.

Poplave na jednoj, suše i požari na drugoj strani Pacifika

Orlić je objasnio da El Niño mijenja atmosferska strujanja i raspored oborina, osobito na području Tihog oceana. U pojedinim područjima pojačavaju se uzlazna strujanja zraka, stvaraju se oblaci i povećava količina oborina, što može dovesti do poplava. Istodobno se u drugim dijelovima Pacifika javljaju stabilnije i suše vremenske prilike. Takvi uvjeti mogu pogodovati sušama i požarima.

Utjecaj El Niña osjeća se i izvan Pacifika, a Orlić je posebno spomenuo Sjedinjene Američke Države, gdje se ta pojava sustavno istražuje i prognozira. Govoreći o mogućim posljedicama za južnu Europu, naveo je da su tijekom prethodnih vrlo jakih događaja zabilježene natprosječno visoke temperature i povećana količina oborina. Pritom je upozorio da je riječ o sezonskim prosjecima, a ne o prognozi vremena za pojedine dane.

Kad se govori o utjecaju El Niña, uvijek se govori o tri mjeseca. A to nije ono što ljudi osjećaju. Ljudi osjećaju sve ono što se događa između toga, objasnio je. Dodao je da se unutar takvih razdoblja mogu izmjenjivati različiti vremenski obrasci, uključujući promjene povezane s mlaznim strujama.

"Mene ne zabrinjava El Niño, nego ignoriranje problema"

Unatoč mogućnosti razvoja iznimno snažnog El Niña, Orlić je naglasio da ga više zabrinjava odnos društva prema znanstvenim spoznajama nego sama pojava. Ja ne bih ni rekao da me zabrinjava. Ono što mene zabrinjava jest ignoriranje, rekao je. Smatra da je prepoznavanje problema prvi korak prema pronalaženju rješenja.

- Onoga časa kad smo svjesni problema, mogu se probuditi ljudi koji su kreativni, koji su spremni suočiti se s time, istaknuo je. Objasnio je da znanstvenici i za pojave koje nisu prethodno zabilježene mogu koristiti matematičke modele utemeljene na fizikalnim zakonima. Takvi modeli, prema njegovim riječima, omogućuju istraživanje mogućih ishoda i onda kada ne postoje izravno usporedivi primjeri iz prošlosti.

Kritičan prema umjetnoj inteligenciji: "Neće nam ona riješiti problem"

Govoreći o mogućnostima predviđanja dosad nezabilježenih klimatskih pojava, Orlić se osvrnuo i na umjetnu inteligenciju. Izrazio je skepsu prema očekivanjima da bi umjetna inteligencija sama mogla ponuditi rješenja za pojave koje nadilaze dosadašnje iskustvo.

- Ljudi se pozivaju na umjetnu inteligenciju pa misle: ona će nam riješiti. Neće, rekao je. Prema njegovu tumačenju, sustavi strojnog učenja oslanjaju se na postojeće podatke, dok se fizikalni modeli temelje na zakonitostima koje vrijede i u novim okolnostima.

- Što se tiče njezine sposobnosti da riješi problem koji nismo imali, ona je nikakva, ustvrdio je. Orlić je zaključio da se ne treba prepustiti strahu od novih klimatskih pojava, nego ulagati u znanje, istraživanja i razumijevanje procesa koji oblikuju Zemljinu klimu.

- Mene zabrinjava ignorancija, neznanje. A čim znamo problem, čim se možemo barem nekako suočiti s njime, možemo razmišljati o rješenjima, poručio je.

Više pogledajte u videoprilogu: