Klimatske promjene su naša sadašnjost, a ne budućnost

Ekstremne vrućine, suše, požari, tuče, obilne kiše i poplave, koje su ove godine pogodile Hrvatsku i brojne druge europske zemlje, osobito mediteranske, podsjetile su nas još jednom na izazove koje nam donose klimatske promjene. A da su one naša sadašnjost, a ne budućnost upozorili su i stručnjaci na Klimatskoj konferenciji održanoj u Zagrebu. 

Olujni vjetar koji odnosi živote usred glavnoga grada, poplave tijekom najviših ljetnih temperatura, božićna drvca okićena na visokih 16 stupnjeva i komarci u listopadu - posljednjih godinu dana klimatske promjene postale su naša svakodnevica. 

- Hrvatski gradovi ne samo da postaju sve topliji nego oni su također i na udaru ekstremnih vremenskih pojava. Imamo sve više oborina koje su praćene tučom, rekla je izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Razlog takvim ekstremima globalno je zatopljavanje, ali i promjena režima atmosferske cirkulacije te promjena dinamike mlazne struje. 

- Zbog toga dolazi do promjene i u ekstremima, ne samo u srednjim vrijednostima, nego i u ekstremima, pa zbog toga imamo dugotrajna razdoblja toplinske valove, sušna razdoblja, što dovodi do požara i poplava, naglasio je akademik Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Migracije stanovništva samo su jedna od posljedica klimatskih promjena. Siromašni građani njima su, nažalost, izloženiji od ostalih. 

- Imamo primjer u Hrvatskoj da zajednice koje su siromašne u kojima onda i žive siromašniji ljudi jesu u većem riziku, da se na ta mjesta odlaže otpad, da se na ta mjesta otvaraju industrije koje štete zdravlju ljudi, rekla je izv. prof. dr. sc. Marijana Kletečki Radović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

A osim što štete zdravlju ljudi, klimatske promjene mijenjaju i naše navike. Zimski mjeseci rezervirani za skijanje sada se sa strepnjom čekaju. 

- Snijega će vrlo vjerojatno biti za što je najveća vjerojatnost u gorskim predjelima. U samim gradskim središtima, kao što je to Zagreb, snijeg je sve rjeđa pojava jer smo toplinski otok, ali nadajmo se da ćemo barem ipak dio zimskih mjeseci imati snježni ugođaj, rekla je dr. sc. Tanja Renko iz Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Sadašnjost, a ne budućnost - to su klimatske promjene. Vrijeme nam neumoljivo curi, a ekstremno vrijeme već smo osjetili i u našoj zemlji. Na nama je da se prilagodimo, ali i djelujemo kako bismo zaustavili promjene.