Klimatske promjene izraženije! Koliko je Hrvatska spremna na ekstreme?

Globalno zatopljenje i njegove posljedice predstavljaju jedno od najvećih pitanja 21. stoljeća, a prilagodba i smanjenje emisija ključni su koraci prema ublažavanju tih izazova, poručio je u Dnevniku HTV-a Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.

Godina 2024. ostat će zapamćena kao najtoplija otkako se provode sustavna mjerenja. To je posljedica kontinuiranog globalnog zagrijavanja i meteorološkog fenomena La Niña. Iako su vremenski ekstremi poput toplinskih valova, oluja ili tuča postojali i prije, dodao je - njihova frekvencija, intenzitet i područje koje zauzimaju sada su znatno izraženiji. Toplinski valovi danas su jači nego ikada prije zbog klimatskih promjena i sve su češći u Europi, Sredozemlju i Hrvatskoj, ističe Ivan Güttler.

Porast temperature od 3 °C do kraja stoljeća?

Pariški sporazum postavio je cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ali taj cilj postaje sve teže ostvariv. Da bismo to uspjeli, dodaje Güttler - morali bismo svake godine smanjivati emisije CO2 za 5 %, no to je zasad ostvareno samo tijekom COVID-19 krize.

Prema trenutnim procjenama, cilj od 1,5 °C bit će premašen za sedam do osam godina, dok svijet juri prema porastu temperature od 3 °C do kraja stoljeća.

Prilagodba kao ključ budućnosti

- Ako se globalno zatopljenje ne zaustavi, svijet će se suočiti s još izraženijim posljedicama, poput porasta razine mora, povećanja temperature mora i učestalijih vremenskih ekstrema. Iako imamo mogućnost prilagodbe klimatskim promjenama, pitanje je hoće li ta prilagodba biti dovoljna u svijetu koji se ubrzano zagrijava, upozorava Güttler.

Razvoj DHMZ-a i modernizacija sustava

Od početka ove godine, Güttler je na čelu Državnog hidrometeorološkog zavoda i ističe kako se nastavlja rad na modernizaciji meteorološke, hidrološke mreže i mreže za praćenje kvalitete zraka. Naglasio je važnost održavanja i jačanja infrastrukture na više od 450 lokacija diljem Hrvatske.

- Umjetna inteligencija i novi tipovi prognostičkih modela također igraju važnu ulogu u poboljšanju naših sustava. DHMZ surađuje s Hrvatskim vodama, vatrogasnom zajednicom i drugim partnerima kako bi unaprijedio sustave ranog upozoravanja poput Metalarm i SRUUK. Sve radimo kako bismo građanima osigurali točne, pouzdane i pravovremene prognoze, zaključio je Güttler.

Prema podacima agencije EU-a za zaštitu okoliša Copernicus, 2024. bit će najtoplija u povijesti i prva u kojoj je prosječna temperatura porasla više od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Najviše temperature dosad zabilježene su u gradovima diljem Europe i svijeta, a najteže je bilo tijekom ljeta.

Svjetski čelnici suočeni su s izazovom kako obuzdati klimatske promjene, dok vremenski ekstremi diljem planeta postaju svakodnevica. Tijekom ljeta zabilježene su rekordno visoke temperature u mnogim gradovima Europe i svijeta.

"Stariji ne bi trebali izlaziti van osim ako moraju, a oni koji moraju trebali bi piti puno tekućine, upozorava Ciro Esposito iz Italije. Slično iskustvo dijeli i Victor Valdez iz Meksika: "Otvoriš prozore, a zrak je vruć. Koliko god se kupali, stalno se znojite".

Utjecaj El Nina i ljudskih aktivnosti

Porast temperatura dodatno pogoršava meteorološki fenomen El Nino, koji zagrijava površinske vode Pacifika. El Nino je prirodan fenomen, ali djeluje u kontekstu klime radikalno promijenjene ljudskim aktivnostima, ističe Clare Nullis, glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije.

Na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP29, održanoj u Bakuu, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je na hitnost djelovanja kazavši: "Svjedočimo posljednjem odbrojavanju kada je riječ o ograničavanju porasta globalne temperature na 1,5 °C, a vrijeme nije na našoj strani".

Razočarenje klimatskom konferencijom

Unatoč ambicioznom cilju osiguravanja 1,3 bilijuna dolara godišnje za pomoć siromašnijim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena, skeptici sumnjaju u učinkovitost.

- Razočarani smo ishodom koji jasno pokazuje nespremnost razvijenih zemalja da preuzmu svoj dio odgovornosti, izjavila je Chandni Raina, predstavnica indijskog izaslanstva.

Europski povjerenik za klimu Wopke Hoekstra istaknuo je, pak, kako je povećanje sredstava trostruko u odnosu na prethodne ciljeve i nazvao ga realnim i ostvarivim.

Posljedice klimatskih promjena sve ozbiljnije

Vremenski ekstremi poput smrtonosnog uragana Helene, koji je ove godine u SAD-u odnio više od 200 života, te poplava i požara diljem svijeta, ukazuju na razorne posljedice globalnog zatopljenja. Prema procjenama osiguravatelja, uragani i tajfuni ove su godine izazvali štetu veću od 130 milijardi dolara.

Hrvatska i zelena tranzicija

Hrvatska nastoji dati svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena. U 2022. gotovo 30 % energije dobili smo iz obnovljivih izvora, a taj broj nastavlja rasti, istaknuo je premijer Andrej Plenković, dodajući da Hrvatska održava svoj ugljični otisak znatno ispod prosjeka EU-a.

S porukom da djelovanje ne može čekati, znanstvenici upozoravaju kako je ključno usporiti tempo zagrijavanja kako bi se izbjegle još ozbiljnije posljedice za planet i društvo.