Klizišta - mjere zaštite i sanacija

Iako Hrvatska nije na popisu najugroženijih zemalja, klizišta se i kod nas pojavljuju i uzrokuju veliku štetu. O njihovim uzrocima i posljedicama, ali i mjerama zaštite i sanacije, u Rijeci raspravljaju znanstvenici iz cijeloga svijeta. Na Građevinskom fakultetu održava se 5. regionalni simpozij o klizištima u jadransko-balkanskoj regiji. 

Na regionalnom simpoziju pokazan je model koji simulira klizište. Iako 20 puta manji od prirodne veličine, ima sve elemente klizišta nastalih u prirodi i omogućuje detaljna istraživanja.

- Pokus se događa tako da mi pustimo umjetnu kišu na ovaj model i onaj je kalibrirana prema kišama koje imamo u Hrvatskoj i onda kada dobijemo sve rezultate to možemo povratno primijeniti na ono što se događa u prirodi – objašnjava prof. dr. sc. Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta u Rijeci.

Za izradu ovog "malog klizišta" stručnjacima riječkog Geotehničkog laboratorija trebalo je tjedan dana, a sada se ispituju načini sanacije i povećanja sigurnosti.

- Ono što možemo napraviti je prevencija ili izbjeći opasna mjesta ili na lokacijama provesti mjere koje će umanjiti opasnost od klizišta u budućnosti – dodaje prof. Arbanas.

S klizištima se teško boriti, a u budućnosti, zbog klimatskih promjena, ona će biti sve češća.

- Ono što smo radili procjenu opasnosti od klizišta - oko 30 posto Hrvatske je ugroženo. To ne znači da će se klizišta dogoditi, ali postoji opasnost da se dogode – napominje Arbanas.

Problemom klizišta iduća tri dana u Rijeci se bave znanstvenici iz cijeloga svijeta.

- Metode i alati koji se upotrebljavaju kod istraživanja klizišta sve su sofisticiraniji, no važno je i one koji donose odluke uvjeriti u važnost tih ispitivanja te na najbolji način iskoristiti sva rješenja i odgovore do kojih smo tim ispitivanjima došli – ističe Sabatino Cuomo sa Sveučilišta u Salernu, Italija.

Zbog klizišta godišnje u svijetu smrtno strada više od 10 tisuća ljudi, a ekonomska šteta koju uzrokuju veća je od 10 milijardi dolara.