Koliko smo otporni na kibernetičke napade?

Još jedan kibernetički napad, ovoga puta na ministarstvo poljoprivrede. I dok se još uvijek istražuje tko iza toga stoji, kolika je šteta, a krizni tim Ministarstva radi na oporavku sustava - postavlja se pitanje koliko smo otporni na kibernetičke napade?

Kibernetički napadi postali su svakodnevica.

- To je nešto s čime živimo i moramo se naviknuti da se svakome od nas može dogoditi, rekao je Nino Talian, stručnjak za kibernetičku sigurnost.

Iza većine prvi napada ili pokušaja, kaže, stoje roboti tj. botovi.

- Bot je program koji radi automatski. Netko ga je programirao da mu pomaže, pojasnio je stručnjak.

Najčešći upad je "kroz čovjeka".

- Upeca mu neke passworde ili nešto o njemu i onda se otvori kanal u organizaciju, hakerima je cilj doći do korisnika koji ima više prava da dođe do osjetljivih podataka i napravi veću štetu. Druga metoda je da "uđu kroz otvoreni prozor" ili "vrata koja su imala plastični lokot", recimo kroz ranjiv sustav koji je star ili ga je lako probiti, rekao je Talian.

Najčešći motiv hakera je novac.

- Može se raditi o špijunaži, da netko izvuče osjetljive podatke, a nekad je cilj napraviti štetu i srušiti sustav, rekao je stručnjak dodajući kako za jako puno napada javnost nikad ne dozna.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku:

U Hvatskoj ove godine 1203 kibernetička incidenta, najviše phishing napada

U prvih devet mjeseci u Hrvatskoj su zabilježena 1203 kibernetička incidenta, od kojih se 36 posto ili 439 događaja odnosi na phishing napade, 24 posto (289) na neželjene poruke, a 19 posto (224) na ostale vrste financijski motiviranih prijevara, izvijestio je u utorak CARNET.

Riječ je o podacima Nacionalnog CERT-a, središnjeg tijela za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u RH, koje djeluje u sklopu Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET.

Kibernetičke prijetnje u 2026. godini sve su raznovrsnije, a napadači koriste sve uvjerljivije metode kako bi došli do osobnih podataka, novca i pristupa informacijskim sustavima, navodi se u priopćenju.

Broj zabilježenih incidenata gotovo je jednak njihovom broju u istom razdoblju lani. Zabilježeno je i 37 poslovnih prijevara, pet krađa podataka i tri ucjenjivačka napada.

Među prijetnjama u Hrvatskoj istaknuto je lažno predstavljanje državnih institucija i poznatih tvrtki, preuzimanje korisničkih i administratorskih računa, iskorištavanje kritičnih sigurnosnih ranjivosti te zlouporaba osobnih podataka u ciljanim prijevarama.

Tijekom ove godine zabilježene su kampanje koje oponašaju sustav e-Građani, službene obavijesti državnih institucija i poznate internetske platforme, stoji u priopćenju.

Osim toga, zabilježen je i veći broj prijevara povezanih s turističkim rezervacijama, u kojima se koriste stvarni podaci o rezervacijama kako bi se uvjerilo građane da dostave podatke bankovnih kartica ili izvrše dodatne uplate. Učestale su i prijevare putem WhatsAppa, u kojima se preuzimaju korisnički računi koji se potom koriste za širenje novih prijevara među kontaktima žrtava.

CARNET-ov Nacionalni CERT posebno je izdvojio dva sigurnosna upozorenja za poslovne korisnike i organizacije. U travnju je upozorio na kompromitaciju lanca opskrbe popularne JavaScript biblioteke Axios, a u rujnu na kritične ranjivosti mrežnih uređaja MikroTik koje su napadačima mogle omogućiti potpuno preuzimanje kontrole nad određenim uređajima izloženima internetu.

Za vrijeme Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti, koji se svake godine obilježava u listopadu, CARNET-ov Nacionalni CERT provodi kampanju podizanja razine svijesti javnosti namijenjenu građanima pod nazivom Small habits. Big impact. (Male navike. Velik utjecaj.).

Kampanja obuhvaća teme poput zaključavanja zaslona računala kada se od njega udaljavamo, korištenja upravitelja lozinki, provjere pošiljatelja i drugih pokazatelja sumnjivih e-poruka te brojne druge teme.

Kampanju Nacionalnog CERT-a, istaknuto je, može se pratiti na portalu cert.hr i društvenim mrežama, a svi materijali dostupni su za besplatno korištenje u nekomercijalne svrhe uz obvezno navođenje izvora.