Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, u suradnji s kolegama iz Slovenije, razvili su novu metodu za praćenje metalnih nanočestica u otpadnom mulju.
15.03.2026.
13:19
Autor: Ante Raić/A.D.H./Dnevnik/HRT
Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, u suradnji s kolegama iz Slovenije, razvili su novu metodu za praćenje metalnih nanočestica u otpadnom mulju.
Analiziran je i mulj sa zagrebačkog pročišćivača na Žitnjaku na kojemu se godišnje prikupljaju tisuće tona otpadnih voda, a nova metoda pomoći će u procjeni utjecaja nanočestica na okoliš i zdravlje ljudi.
Sve otpadne vode iz cijelog Zagreba završavaju u postrojenju na Žitnjaku.
U prvom stupnju voda se pročišćava fizikalno i mehanički - strojevi uklanjaju veće nečistoće, a u drugom biološki, s pomoću aktivnog mulja.
- Aktivni mulj sadrži žive mikroorganizme različitih vrsta i svojom aktivnošću onečišćenje iz otpadne vode ugradi u svoje stanice ili ga razgradi u potpunosti, a produkti su pročišćena otpadna voda i povećana masa aktivnog mulja, govori Marin Ganjto, voditelj Sektora pročišćavanja otpadnih voda, Vodovod i odvodnja.
Mulj se zatim obrađuje u postrojenju koje je zaštitni znak pročistača otpadnih voda.
Pritom se proizvodi bioplin i smanjuje količina mulja.
A upravo su taj mulj analizirali u Institutu Ruđer Bošković, ispitivale su se nanočestice metala.
- Neke klasične, kao cink, olovo, kadmij i bakar, koji ima u jako visokim koncentracijama, ali ne tolikom da bi, po prvim rezultatima, predstavljali značajnu opasnost za okoliš, govori Mavro Lučić, viši stručni suradnik, Institut "Ruđer Bošković".
U pročistaču se godišnje obradi 130 milijuna kubnih metara vode, a finalni proizvod je 50 tisuća tona mulja.
Nekoć su se velike količine mulja nalazile na području pročistača, no to je prošlost.
- Kroz postupak javne nabave ugovoren je s gospodarskim subjektom ugovor, s ovlaštenim zbrinjavateljem koji ima sve potrebne dokumente i predaje firmi na daljnje gospodarenje otpadom, govori Ganjto.
- Mulj sadrži dosta organske tvari, dušika, fosfora i pogodan je kao gnojivo u poljoprivredi. Na razini EU nekih 31 posto. Također može se termički obraditi i koristiti za energiju, pojašnjava.
Na kakvoću mulja trebalo bi utjecati i uvođenje treće faze pročišćavanja otpadnih voda, koje se planira financirati europskim novcem.
To je bio i alibi za prijevremeno raskidanje ugovora s koncesionarom pročistača, koji sada putem arbitraže od Grada Zagreba potražuje gotovo 200 milijuna eura odštete.
Treća faza predviđena je u sklopu EU-ova "Projekta Zagreb", koji uključuje i proširenje vodovodne mreže.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora