Zubi i kosti izumrle životinje tri su puta veći od onih u današnjeg prosječnog šišmiša, kažu znanstvenici. Šišmiš, koji je težo oko 40 grama nije samo letio, nego i hodao na sve četiri noge u potrazi za hranom.
Fosilizirani ostaci golemog šišmiša koji je prije više od deset milijuna godina živio na Novom Zelandu otkriveni su na Južnom otoku, prenosi BBC. Zubi i kosti izumrle životinje tri su puta veći od onih u današnjeg prosječnog šišmiša, kažu znanstvenici. Šišmiš, koji je težo oko 40 grama nije samo letio, nego i hodao na sve četiri noge u potrazi za hranom.
Ostaci su otkriveni u naslagama stijena blizu rudarskog grada St. Bathans starima između 16 i 19 milijuna godina. Tim međunarodnih arheologa na tom je mjestu istraživao 15 godina. Njihovo otkriće objavljeno je u znanstvneom časopisu Scientific Journal.
Šišmiš je nazvan Vulcanops jennyworthyae prema članici istraživačkog tima Jenny Worthy koja je pronašla fosile i Vulkanu, mitološkom rimskom bogu vatre.
Veliki zubi šišmiša upućuju na to da je imao raznoliku prehranu u odnosu na današnje australoazijske srodnike.
Prije oko 50 milijuna godina to je područje bilo dio južnog superkontinenta Gondwana. No, cijepanjem goleme kopnene mase, hlađenjem klime i rastom ledenog pokrova na Antarktici, australoazijski šišmiši ostali su izolirani od svojih južnoameričkih srodnika.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!