Neurotehnološka revolucija: Već živimo u svijetu znanstvene fantastike

Od prijevoda misli u riječi do toga da se paraliziranim ljudima može omogućiti da hodaju, područje neurotehnologije potiho je i postupno, ali sigurno napredovalo, budeći nadu u napredak na polju medicine, no istodobno potičući i na duboke etičke nedoumice.

Neki promatrači čak smatraju da bi neurotehnologija u konačnici mogla postati jednako revolucionarna kao i daleko hvaljeniji napredak umjetne inteligencije (AI).

- Ljudi ne shvaćaju u kolikoj mjeri svi mi već sada živimo u svijetu znanstvene fantastike, rekla je AFP-u istraživačica s londonskoga King's Collegea, Anne Vanhoestenberghe.

Znanstvenica vodi laboratorij koji se bavi razvojem elektroničkih uređaja koji se ugrađuju u živčani sustav pacijenta - ne samo u mozak, već i u leđnu moždinu, a potom se signali prenose u ostatak tijela.

- Za nama je nekoliko važnih godina, kada su posrijedi neurotehnološka istraživanja. U lipnju su kalifornijski znanstvenici otkrili da moždani implantat koji su razvili može gotovo trenutačno prevesti riječi čovjeka s neurodegenerativnom bolešću ALS u riječi za samo četrdeseti dio sekunde. ALS ili amiotrofična lateralna skleroza je progresivna neurodegenerativna bolest koja uništava motoričke neurone u mozgu i leđnoj moždini, što dovodi do gubitka kontrole nad mišićima.  

Švicarski su istraživači u međuvremenu omogućili nekolicini paraliziranih osoba da ponovno steknu znatnu kontrolu nad svojim tijelom, a to podrazumijeva i ponovno hodanje - tako što su im ugradili elektrode u leđnu moždinu.

Ovakvi eksperimenti, ali i ostali pionirski radovi u istome području još su daleko od toga da se pacijentima u potpunosti vrate izgubljena sposobnost govora ili hodanja. No treba pričekati i vidjeti na koji bi se način takva tehnologija mogla iskoristiti i postati dostupna ljudima u potrebi širom svijeta. Treba napomenuti i da će u nekim slučajevima biti neophodno obaviti invazivnu operaciju na mozgu.

No ipak "šira javnost nije svjesna onoga što već imamo, što već postoji i što nam mijenja živote", rekla je Vanhoestenberghe, istaknuvši da i spomenuti uređaji postaju sve učinkovitiji i da se to događa iznimnom brzinom. 

Musk želi 'simbiozu' čovjeka i umjetne inteligencije

- Prije nam je trebalo više tisuća sati podučavanja i obuke prije nego što je netko uz pomoć umjetne inteligencije uspio sastaviti nekoliko riječi koristeći svoje misli, a sada nam za to trebaju tek dva sata, rekla je.

Neurotehnologiju je potaknula kombinacija znanstvenog napretka - a to se odnosi i na sve veće razumijevanje ljudskog mozga - i tehnološkog napretka koji je smanjio uređaje u tolikoj mjeri da se oni mogu ugraditi u naše lubanje.

Algoritmi koji koriste umjetnu inteligenciju znato su ubrzali stvari, pridonoseći tumačenju i transformaciji podataka koji stižu iz mozga.

Brojni startupovi, koji su se počeli pojavljivati kasnih 2000-ih uložili su desetke milijarda dolara u istraživanja koja su tek nedavno počela ostvarivati konkretna postignuć

Najpoznatija je takva tvrtka Neuralink milijardera Elona Muska koji tvrdi da je dosad implantirao svoj čip u dvanaest ljudi. No stručnjaci ipak gledaju s velikim oprezom na postignuća njegove tvrtke.

- Neuralink je trenutačno tek iluzija praćena s puno pompe, rekao je AFP-u Herve Chneiweiss, neurolog i stručnjak za etiku u francuskoj istraživačkoj organizaciji INSERM. No "onoga dana kada oni uspiju proizvesti svoje komercijalne proizvode, a za to neće trebati dugo, možda će biti prekasno da se zabrinemo", upozorio je.

Mnogi su stručnjaci zabrinuti zbog etičkih implikacija neurotehnologije, osobito zato što su neke tvrtke fokusirane na njezinu primjenu izvan zdravstva i nadaju se da će, umjesto u zdravstvu računala koristiti za poboljšanje naših kognitivnih sposobnosti.

Musk je, primjerice, više puta rekao kako u konačnici želi da Neuralink omogući ljudima da "postignu simbiozu" s umjetnom inteligencijom.

Prijetnja našim najdubljim mislima

U tom je kontekstu agencija Ujedinjenih naroda za znanost i kulturu - UNESCO, nedavno odobrila preporuke o tomu na koji način nacije mogu regulirati neurotehnologiju. Autori, među kojima je i Chneiweiss, usvojili su široku definiciju neurotehnologije.

Ona se odnosi na već široko dostupne uređaje, poput pametnih satova i slušalica koje ne komuniciraju izravno s mozgom, već mjere pokazatelje koji pružaju podatke o mentalnom stanju korisnika.

- Danas je glavni rizik narušavanje privatnosti, stoga su ugrožene i naše najdublje misli, smatra Chneiweiss.

Upozorio je da bi, primjerice, neurotehnološki podaci mogli "dospjeti u ruke vašeg šefa", koji bi potencijalno mogao zaključiti kako ne provodite dovoljno vremena razmišljajući o poslu. Neki su već počeli s pokušajima rješavanja ovakvih problema.

Krajem prošle godine američka savezna država Kalifornija, globalno središte neurotehnoloških istraživanja, donijela je zakon kojim se štite podaci pohranjeni u mozgu potrošača.