Nobel za medicinu dodijeljen Mađarici i Amerikancu

Znanstvenici Katalin Kariko i Drew Weissman iz Mađarske i Sjedinjenih Država osvojili su Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu za otkrića koja su omogućila razvoj mRNA cjepiva protiv COVID-19, objavio je Nobelov odbor.

Nagradu, među najprestižnijima u znanstvenom svijetu, odabrao je Nobelov odbor švedskog medicinskog sveučilišta Karolinska Institute, a uključuje i 11 milijuna švedskih kruna (oko 950 tisuća eura).

- Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu za 2023. dodijeljena je Katalin Kariko i Drewu Weissmanu za njihova otkrića u vezi s modifikacijama nukleozidnih baza koje su omogućile razvoj učinkovitih mRNA cjepiva protiv COVID-19, objavio je odbor.

Kariko je bila viša potpredsjednica i voditeljica odjela RNA proteina u BioNTechu do 2022., a od tada djeluje kao savjetnica tvrtke. Također je profesorica na Sveučilištu Szeged u Mađarskoj i pomoćna profesorica na Medicinskom fakultetu Perelman Sveučilišta u Pennsylvaniji.

Weissman je profesor istraživanja cjepiva na Perelmanu.

Iako su već dobili brojne nagrade, njihov uspjeh pratio je skepticizam o sigurnosti cjepiva s obzirom na to da je bilo vrlo brzo proizvedeno.

- Shvatila sam da nemaju dovoljno znanja o tome, neki ljudi oslanjaju se na ono u što vjeruju, pa im poručujem neka vjeruju meni da je riječ o vrlo sigurnom i važnom cjepivu, a bit će ih još i sva će biti vrlo djelotvorna. Iščekujemo i cjepivo protiv raka. I ono će doći pa će onda možda neki o tom cjepivu misliti drukčije nego što misle sada, rekla je u travnju ove godine Katalin Kariko.

- Ja nisam holivudski glumac koji voli biti pred publikom i preuzimati zasluge za svoja postignuća. Moj posao je bio da napravim cjepivo i to sam učinio, rekao je u travnju ove godine Drew Weissman.

Modifikacija glasničke mRNA koju su izumili pomoći će i u borbi protiv drugih bolesti. 

- Koliko znam planira se korsititi u mnogim drugim cjepivima. Postoji sad 10 ili 15 različitih cjepiva koja se razvijaju u svijetu, na temelju tehnologije koju su oni 2005. objavili, istaknuo je Zlatko Trobonjača, imunolog, Medicinski fakultet u Rijeci.

Kariko je pronašla način kako spriječiti imunološki sustav da pokrene upalnu reakciju protiv laboratorijski napravljene mRNA, koja se prije smatrala glavnom preprekom bilo kakvoj terapijskoj upotrebi mRNA.

Zajedno s Weissmanom, pokazala je 2005. da prilagodbe nukleozida, molekularnih slova koja ispisuju genetski kod mRNA, mogu držati mRNA ispod radara imunološkog sustava.

- Dakle, ovogodišnja Nobelova nagrada odaje priznanje njihovom temeljnom znanstvenom otkriću koje je iz temelja promijenilo naše shvaćanje interakcije mRNA s imunološkim sustavom i imalo veliki utjecaj na društvo tijekom nedavne pandemije, rekao je Rickard Sandberg, član Nobelovog odbora na Institutu Karolinska.

Nagrada za medicinu započinje ovogodišnju dodjelu, a preostalih pet Nobelovih nagrada bit će predstavljeno u narednim danima.

Prošlogodišnju nagradu za medicinu dobio je Šveđanin Svante Paabo za sekvencioniranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjeg čovjeka, te za otkriće dosad nepoznatog ljudskog srodnika, Denisovaca.