Nova faza istraživanja svemira: Što donosi misija Artemis II?

Koji je značaj svemirske misije Artemis II, da li ona predstavlja početak druge svemirske utrke te na što su usmjerena nova svemirska istraživanja neka su od pitanja koje su komentirali gosti u emisiji 'Otvoreno'.

Značaj misije nije toliko u letu oko Mjeseca već to što se prvi put testirala nova tehnologija, istaknuo je Ante Radonić, stručnjak za istraživanje svemira, te pritom dodao kako se radilo o novoj raketi svemirskom brodu za koji je bilo važno vidjeti hoće li ''normalno omogućiti održavanje uvjeta za život četvero astronauta''.

- Serijski modul je izgrađen u Europi, a radile su ga razne tvrtke u Europi. Airbus Defence and Space je zapravo bio odgovoran za taj modul i pokazao se dobrim, prvo su ga isprobali u orbiti oko Zemlje. Bilo je bitno vidjeti hoće li astronauti normalno živjeti devet dana, koliko traje misija, i vidimo da je sve u redu, objasnio je.

Ostvarivanje rekordne udaljenosti ljudske posade od Zemlje odnosno odlazak s druge strane Mjeseca ''nije nešto posebno'', ocijenio je Radonić, s obzirom na to da je to svega ''pola promjera Zemlje više nego što je to bilo u programu Apollo''.

- NASA-i je bilo vrlo interesantno da njihov predsjednik čuje da su oni otišli tako daleko kako nikad prije nisu bili, ali to nije bilo ništa revolucionarno, smatra on.

Radonić tvrdi kako je testiranje opreme ključno s obzirom na zahtjevnost sljedećeg i težeg pothvata, a to je spuštanje na površinu Mjeseca te zadržavanje na njemu.

- Vraćamo se na Mjesec da bi tamo zapravo ostali, to je cilj. Nije toliko bitno tko će prvi stati na Mjesec, nego tko će prvi omogućiti ostanak i održavanje baze na Mjesecu, kazao je.

Terze: Misija Artemis je bitno složenija i ambicioznija od Apollo misije

Misija Artemis je bitno drugačija od misije Apollo, naglasio je profesor Zdravko Terze, voditelj Katedre za dinamiku letjelica pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje, te dodao kako je bitno složenija i ambicioznija.

- S misijom Apollo se figurativno rečeno pokazalo da možemo preskočiti ogradu, a sada gradimo cestu, most i naselje na Mjesecu jer želimo napraviti bazu, istraživati resurse na Mjesecu te eventualno koristiti Mjesec kao daljnju polazišnu točku za istraživanje Marsa. Dakle, ciljevi su bitno složeniji, poručio je Terze, koji je također i glavni istraživač više ESA znanstvenih projekata.

Rizici za astronaute tijekom svemirskih misija su nekada, poput misije Apollo, bili puno viši i to se toleriralo s obzirom na politički kontekst svemirske utrke između SAD-a i SSSR-a, podsjetio je Terze, ali danas je to neprihvatljivo.

- Armstrong je procjenjivao da je rizik 50 posto. Danas je to, naravno, neprihvatljivo. Prosječan rizik NASA-ine misije danas za takozvanu situaciju gubitka posade je 1:200 ili stroži, pojasnio je.

Terze je također istaknuo kako se na Mjesec zapravo slijeće ''svake godine'' od 2024. do danas, referirajući se na robote i letjelice bez posade, često puta u vlasništvu privatnih kompanija, koje su također ''dio Artemis programa, ali potpora tom programu''.

- Mi spuštamo robote kontinuirano, i to govorim sad samo o Americi. 2024. godine se spustila, to je bila jako važna misija. Malo na ovoj našoj zapadnoj strani svijeta nije to bilo jako naglašeno, međutim to je misija s kojom su se prvi put vratili uzorci s mjeseca s takozvane tamne odnosno udaljene strane Mjeseca, kazao je.

Jović: Svaka zemlja, pa i Hrvatska, može sudjelovati u ovakvim projektima

Misija Artemis II je koštala navodno približno 90 milijardi dolara, a postavlja se pitanje da li se svemirska utrka, primarno između Kine i SAD-a, vodi iz ekonomskih interesa ili prestiža što je komentirala Daniela Jović, voditeljica misije CroCube, rekavši kako se misija primarno financira iz državnih izvora, ali razlozi ostaju socioekonomski.

- Uglavnom je ekonomija ono čemu težimo. Želimo testirati sustave i ostati na Mjesecu, znači pripremamo se za doba nekakve lunarne ekonomije, kazala je.

Jović smatra kako nije prvenstveno prestiž od važnosti već to što ''tko prvi dođe taj će stvoriti pravo odnosno regulative i propise kako će se daljnji resursi koristiti''.

- Veliki je pritisak na zapadni blok i SAD da to budemo mi, a ne da to bude neka treća strana. SAD tiu ima velike interese da oni budu prvi tamo koji ostanu i odrede sva pravila i samim time kažu svima ostalima kako će se tamo poslovati, rekla je.

Svemir je prije bio domena državnog djelovanja i za ''velike budžete'', istaknula je Jović, dodavši da sada sve više tvrtki pa čak i ''malih igrača i zemalja'' sudjeluju u tome.

- Bitno je da osvijestimo da svaka zemlja, i ona poput Hrvatske, može sudjelovati u ovako velikim projektima. Ono što je nekada bio samo državni novac je sad priprema za pravu komercijalnu industriju, poručila je.

Vuković: Cilj misije je stvoriti održiv ekosustav na Mjesecu

Razvoj tehnologije je općenito značajno napredovao od posljednje misije Apollo, tvrdi Josip Vuković, iz Zavoda za komunikacijske i svemirske tehnologije pri Fakultetu računarstva i elektrotehnike u Zarebu, konstatirajući kako ''neki principi fizike vrijede uvijek i preko njih ne možemo''.

- Same tehnologije napreduju, od komunikacijskih sustava, preko procesiranja podataka u letjelicama do mogućnosti automatizacije određenih procesa pomoću računala koja su danas značajno snažnija. Navigacijski sustavi omogućuju pozicioniranje pomoću globalnih navigacijskih sustava koji inače nisu za to izvorno dizajnirani. Imamo brojne sustave potpore takvim misijama koje danas možemo iskoristiti, objasnio je.

Cilj misije je ''stvoriti ekosustav koji će biti održiv za višekratnu upotrebu'', rekao je Vuković, te dodao kako to podrazumijeva da se ne samo ići ''na najbolje moguće rješenje'' nego na ono koje će biti tehnološki i ekonomski održivo.

- Zato se tu upravo uključuje u nizu misija Artemis sve više i privatni sektor, od vozila za lansiranje raketa preko elemenata za slijetanje na Mjesec koji će biti testirani u misiji Artemis III. To će biti sinergija privatnog i državnog sektora, kazao je.

Vuković je također naglasio kako je u projektu sudjelovala Europska svemirska agencija te 10 europskih država u razvijanju modula.

- To je napajanje, znači solarni paneli i raketni motori te sustav održavanja zraka i vode za astronaute, tako da je značajan međunarodni doprinos u misiji Artemis, pojasnio je.

U sljedećem razdoblju se očekuje još više misija nakon nekoliko odgoda te lansiranja sljedeće godine, rekao je Vuković, istaknuvši dvije koje trebaju biti 2028. godine.

- Tako da nam je Mjesec zapravo sve bliže, zaključio je.