Novi klimatski model Jadrana otkriva budućnost toplinskih valova

Oceanografkinja Cléa Lumina Denamiel s Instituta "Ruđer Bošković" (IRB) razvila je AdriSC, računalni model Jadranskog mora koji prvi put s kilometarskom razlučivošću pokazuje što se zapravo događa tijekom morskih toplinskih valova, izvijestio je Institut.

AdriSC prvi je klimatski model Jadrana s tako visokom razlučivošću. Sposoban je pratiti sve procese koji uzrokuju morske toplinske valove te omogućiti pouzdane prognoze.

Spajanjem današnjih vremenskih obrazaca s pretpostavkom o ekstremnom zagrijavanju u dalekoj budućnosti, novi model, naglašavaju iz IRB-a, otkriva da bi morski toplinski valovi mogli postati topliji, trajati duže i širiti se na veće područje.

Za razliku od prijašnjih modela u kojima se "izgube" važni detalji, AdriSC jasno pokazuje kako se isprepliću riječne struje, Sunčevo zračenje te izmjena topline između mora i zraka. Upravo su ti podaci ključni obalnim zajednicama i uzgajivačima ribe koji se moraju pripremiti za topliji i nepredvidiviji Mediteran.

- Osim što donosi nova znanstvena saznanja, ovaj model nudi prijeko potreban alat za prilagodbu duž hrvatske obale. Pokazuje nam s čime će se akvakultura morati suočiti, ako se nastavi porast temperatura. Dok se već sada borimo s rekordnim toplinskim valovima, moramo biti svjesni da će oni u budućnosti postati gotovo stalni i puno intenzivniji, ističe dr. sc. Cléa Lumina Denamiel iz Laboratorija za fizikalnu oceanografiju i kemiju vodenih sustava Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a.

Svoja otkrića opisala je u radu objavljenom u časopisu "Ocean Science".

AdriSC nudi smjernice za prilagodbu

Morski toplinski valovi (MHW) predstavljaju nagle i dugotrajne poraste temperature mora koji posljednjih desetljeća postaju češći i intenzivniji, s teškim posljedicama za morske ekosustave, ribarstvo, turizam i ljudske aktivnosti, ističe se u priopćenju.

Najviše je pogođeno Sredozemno more, uključujući Jadran, u kojem dugotrajno zagrijavanje i sve češći toplinski valovi uzrokuju masovne pomore osjetljivih vrsta poput koralja, algi i spužvi, cvjetanje algi, manjak kisika te ugrožavaju ribarstvo i turizam.

Morski toplinski valovi događaju se kada temperature mora prijeđu uobičajene vrijednosti, najčešće za više od dva Celzijeva stupnja, i to najmanje pet dana zaredom. Nastaju kada more upije višak topline iz zraka ili zbog promjena u morskim strujama, a traju sve dok se toplina ne preraspodijeli ili izgubi, objašnjavaju iz IRB-a.

AdriSC, koji spaja podatke o moru i atmosferi, radi u iznimno visokoj rezoluciji i omogućuje znanstvenicima da prate finu ravnotežu morskih struja, riječnih tokova i izmjene topline. 

Primjenom metode tzv. "pseudoglobalnog zagrijavanja", Denamiel je modelirala buduću klimu tako da je današnje vremenske prilike zamijenila uvjetima kakvi se očekuju u dalekoj budućnosti, a rezultati su zabrinjavajući.

Toplinski valovi u Jadranu bit će češći i intenzivniji te će zahvatiti područja koja su dosad bila pošteđena. U središnjem i istočnom Jadranu temperature će duže ostajati visoke, ne samo ljeti nego i ujesen, pa čak i zimi.

Rekordne temperature mora otežavaju rad ribogojilištima, a sve češći i snažniji toplinski valovi mogli bi ugroziti akvakulturu i lokalna gospodarstva. AdriSC, ističe se, pokazuje gdje će i kada toplinski valovi biti najintenzivniji te nudi smjernice za prilagodbu, od uzgoja vrsta otpornijih na toplinu do preuređenja kaveza s boljom izmjenom vode.

Ovo istraživanje dio je međunarodne inicijative "CoastPredict/GlobalCoast", u kojoj model AdriSC i Hrvatska imaju ulogu pilot-projekta, a povezuje se i s projektom Europskog istraživačkog vijeća doktorice Jelene Bujan, čiji je cilj primijeniti visokorezolucijske modele u praktične mjere klimatske prilagodbe jadranskih otoka.