Ilustracija
Foto: CHIEW / Shutterstock
Umjetna inteligencija (AI) primijenjena u nastavi može pomoći djeci u rješavanju konkretnih zadataka i postizanju boljih rezultata u školi, ali u konačnici može omesti sam proces učenja i rezultirati intelektualnom lijenošću i njihovom nezainteresiranošću, podaci su Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Sofisticirani AI chatbotovi poput Geminija, Claudea i ChatGPT-a mogu poboljšati uspjeh učenika kada su zadaci posrijedi, no ne moraju nužno rezultirati napretkom u procesu učenja, rekli su istraživači iz grupe zemalja koje dijele takve podatke, pozivajući se na najnovija otkrića.
- Kada je riječ o sposobnosti umjetne inteligencije da pomogne djeci, postoji nesklad između uspjeha u realizaciji zadataka i stvarnog učenja. Prebacivanje kognitivnih zadataka na općenite chatbotove stvara rizik od metakognitivne lijenosti i neangažiranosti pojedinaca, što ih dugoročno može odvratiti od stjecanja potrebnih vještina, zaključili su istraživači.
Istraživanja pokazuju da učenici s pristupom AI chatbotovima postižu bolje rezultate od svojih vršnjaka kada rješavaju zadatke, stoji u objavi ove organizacije sa sjedištem u Parizu, ali se dodaje i da je ta prednost izostala, a u nekim slučajevima je imala i kontraefekt kada je pristup AI alatima učenicima za vrijeme ispita bio uskraćen.
Cilj učenja i poučavanje prvenstveno moraju utjecati na razvoj humanih vještina, poput samostalnog razmišljanja i sposobnosti prepoznavanja veze između predmeta.
Kada se učenici previše oslanjaju na umjetnu inteligenciju mentalni procesi i trud uložen u to da odgovor bude razumljiv izostaje ili je manji, rekli su istraživači.
Nasuprot tome, AI alati razvijeni u obrazovne svrhe obično donose trajna poboljšanja u učenju, stoji u priopćenju OECD-a te se dodaje kako bi ovakvi specijalizirani AI alati mogli pomoći i neiskusnim učiteljima da poboljšaju kvalitetu poučavanja te na taj način poboljšaju i rezultate učenja svojih učenika.
Organizacija je savjetovala da se AI aplikacije u školama koriste selektivno i s namjerom kako bi se u konačnici sam proces učenja obogatio, a ne da bi se uz takve aplikacije zamijenio kognitivni napor učenika ili oslabili ljudski odnosi, koji su u samim temeljima obrazovanja.
To u konačnici znači da AI nije zamjena za ljude, nego način da se stručan pedagoški rad što bolje prilagodi varijabilnoj radnoj snazi koja koristi kombinaciju punog radnog vremena, privremenih i hororarnih zaposlenika da bi se prilagodila promjenjivim poslovnim zahtjevima, nudeći fleksibilnost u usporedbi s tradicionalnim modelima, smatra OECD.
Organizacija tvrdi da bi učenje i poučavanje prvenstveno trebali težiti razvoju iznimno vrijednog ljudskog znanja i vještina, poput samostalnog poticanja na razmišljanje, kao i razvoju temeljnih sposobnosti.
Tim američkih istraživača prošle je godine ustanovio da korištenje umjetne inteligencije umjesto pronalaska informacija uz pomoć internetskog pretraživanja rezultira tek površnim znanjem, a svako učenje ubrzo postaje "pasivno".
- Rizik učenja o nekoj temi uz pomoć umjetne inteligencije može biti puno površnije znanje nego ako se znanje stječe korištenjem standardnoga internetskog pretraživanja, čak i kada su ključne činjenice rezultata jednake, zaključili su američki znanstvenici u studiji objavljenoj u studenom.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!