Ostaci brodoloma iz 4. st. prije Krista dostupni javnosti

Dosad su vrijedne ostatke antičkog brodoloma iz četvrtog stoljeća prije Krista, kod otoka Žirja, mogli vidjeti samo rijetki zaljubljenici u modre dubine. Riječ je o najvrednijem lokalitetu iz toga vremena, sada dostupnom i očima javnosti, zahvaljujući izložbi: Kud plovi ovaj brod?

Mjesto potonuća otkrili su zaljubljenici u podmorsku baštinu. Slučajno dobivenu informaciju provjerili su u modrome prostranstvu - u prosincu 2015.

- Bavili smo se ovim nalazom nekakvih šest mjeseci, a našli smo ga na kraju u jednoj minuti ronjenja. Sam skok, pogled, stijena - sve je odgovaralo priči koja nam se slagala, rekao je Vedran Dorušić, ronilac i istraživač podmorja. 

O bogatoj riznici u podmorju Žirja odmah je obavijestio struku.

- Došli smo na lokalitet, zahvaljujući Stipici Birinu iz Vodica, koji nas je vozio svojim brodom, uskočili u more i otkrili neopljačkano nalazište. Uvijek je uzbudljivo otkriti nešto takvo, a naročito ako pripada četvrtom stoljeću prije Krista, rekla je Irena Radić Rossi, voditeljica istraživanja, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Iskusnoj je podvodnoj arheologinji kazaljku na vremeplovu "namjestio" već prvi pogled na razasut, ali izvrsno očuvan teret broda.

- Nije riječ o grčko-italskim amforama, koje se relativno često pronalaze u Jadranskom podmorju, nego o drugom tipu - o korintskim B-amforama, koje pripadaju četvrtom stoljeću prije Krista, rekla je Irena radić Rossi.

Mali je trgovački brod, uz amfore, prevozio i keramičko posuđe.

- To su mali vrčići ukrašeni s Heraklovim čvorom na ručki. Osim toga, na brodu je bio i čitav repertoar posuđa iz brodske kuhinje, tako da smo puno saznali o životu pomoraca toga doba, dodala je.

Sustavno arheološko istraživanje lokaliteta pokrenuto je zahvaljujući privatnoj donaciji iz Slovenije. A nakon prvih naznaka o pljačkanju vrijednih nalaza, dovršeno je dokumentiranjem i vađenjem svih predmeta iz podmorja koji su zatim obrađeni na Odsjeku za restauraciju i konzervaciju splitskog Sveučilišta.

- Jako smo ponosni što je ovo rad naših studenata, odnosno ovaj materijal služio je za edukaciju najmlađih snaga konzervacije i restauracije, čega oni de facto nisu svjesni da su zapravo radili na materijalu koji ima neprocjenjivu i povijesnu vrijednost, rekla je Miona Miliša, dekanica Umjetničke akademije u Splitu.

Na izložbi su predstavljene sve faze njihova rada.

Mikrostrukturalne i kemijske analize nalaza provođene na sveučilištima u Velikoj Britaniji i SAD-u omogućile su slaganje mozaika informacija.

- Dio amfora je proizveden u radionicama u Korintu, na Peloponezu, a dio je napravljen na Krfu, odnosno u Korkyri, grčkoj koloniji, rekla je Maja Miše, arheologinja, University College London. 

U dvije amfore pronađena je i sirova glina.

- Dokaz da amfore nisu samo služile za prijenos prehrambenih artikala, nego i građevinskog materijala. U ovom slučaju vjerojatno gline za proizvodnju keramičkih posuda, istaknula je Miše. 

Kako je brod potonuo? Je li se prevrnuo u oluji - može se samo nagađati.

Njegovi ostaci nisu pronađeni. Stručnjaci pretpostavljaju da je teret ukrcan na Hvaru - tadašnjoj grčkoj koloniji Faros. I brod je zaplovio prema sjeveru.

Putujuću izložbu na 40 je dana udomio muzej kojemu građa prema lokaciji otkrića i pripada.

- Vratio se u svoju, nazovimo to, matičnu luku. Jer, upravo na šibenskom području je na neki način potekla podmorska arheologija krajem 60-ih godina, zahvaljujući kolegama Zlatku Gunjači, Zdenku Brusiću i Daliboru Martinoviću, rekao je Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika. 

Kud plovi ovaj brod? - provjerite u Muzeju grada Šibenika do 15. lipnja.