Planovi za obnovu ekosustava daleko od globalnog cilja

Obnova 252 milijuna hektara degradiranih ekosustava započela je u 149 zemalja, objavila je UN-ova agencija za okoliš, napominjući da je to i dalje predaleko od globalnog cilja od jedne milijarde hektara do 2030. godine.

Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, potpisan krajem 2022. godine, obvezuje zemlje da obnove oko milijardu hektara degradiranog zemljišta do 2030. i osiguraju da najmanje 30 posto svjetskih ekosustava bude pod zaštitom.

Napredak obnove ekosustava najbolji u Aziji 

Od 252 milijuna hektara koji se trenutačno obnavljaju, 192,2 nalazi se u Aziji, pri čemu prednjači Kina sa 127,4 milijuna hektara. 

Podaci su to iz UN-ova Izvješća o napretku obnove, objavljenog tijekom novog kruga pregovora o bioraznolikosti u Erevanu u Armeniji.

Slab napredak u obnovi morskih i vodenih ekosustava 

Obnova kopnenih ekosustava dosegnula je gotovo polovicu predviđenih područja prema cilju za 2030. godinu, no napredak u obnovi slatkovodnih i morskih ekosustava i dalje je vrlo ograničen, a upravo oni degradiraju bržim tempom.

U izvješću se navodi da bi se godišnja financijska sredstva za obnovu trebala povećati sa 64 milijarde na 296 milijardi dolara do 2030. godine. 

Argumenti za povećanje ulaganja u obnovu ekosustava 

Taj iznos uključuje 87 milijardi dolara za poljoprivredno šumarstvo, 52 milijarde za obnovu šuma te 44 milijarde za obnovu tresetišta, odnosno močvarnih staništa na kojima se taloži mahovina.

Izvješće ističe i snažan ekonomski argument za povećanje ulaganja, budući da više od polovice svjetskog BDP-s nastaje gospodarskim aktivnostima koje uvelike ovise o prirodi.

Obnova 15 posto prioritetnih svjetskih ekosustava mogla bi omogućiti hvatanje i pohranu 30 posto industrijskih emisija ugljikova dioksida te spriječiti izumiranje 60 posto, navodi se u izvješću.

Na taj se sporazum obvezalo 196 zemalja, među kojima i Hrvatska.