Pretvaranje otpada, ponekad i štetnog u proizvod nalik plutu

Nekom otpad, a nekom vrijedan resurs koji se može dodatno iskoristiti. Naime, svaka industrija u procesu svojeg rada generira znatne količine nekog ostatka ili otpada kojeg treba adekvatno zbrinuti.

Kako iskoristiti taj otpadni, a ponekad i štetni resurs te mu omogućiti ponovnu uporabu najbolje se može vidjeti na projektu koji ovčju vunu pretvara u inovativni hidroponski supstrat.

- Budući da ima vlaknastu strukturu i svojstva koja pomažu da se voda bolje apsorbira odnosno da se postepeno otpušta u zoni korijena. Zajedno s vodom tu ćemo dodavati još neke druge matrice otpada koje su bogate organskom tvari s makro i mikro elementima, i neke njihove forme kao što su bio-ugljeni koje će isto tako doprinijeti da se hranjiva postepeno otpuštaju u zoni korijena i na taj način doprinose jednom održivijem gospodarenju vodama i makro i mikro elementima u poljoprivrednoj proizvodnji hrane, rekao je  prof. dr. sc. Gabrijel Ondrašek, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj je pretvoriti tradicionalnu poljoprivredu u naprednu granu s učinkovitim korištenjem otpadnih resursa. I ostatak od termoelektrana može se itekako iskoristiti kao hranjivo za naša poljoprivredna tla.

- Mi smo se fokusirali tako da tu matricu pokušamo primijeniti u oplemenjivanju i poboljšavanju poljoprivrednih tala u Republici Hrvatskoj. Zato što je ta matrica vrlo alkalna i bogata makro i mikro elementima. Velika većina naših poljoprivrednih tala je izrazito kisela i zahtijevaju određene kemijske melioracije. Upravo ta matrica biopepela, razne forme, razne vrste biopepela imaju mogućnost da poboljšaju proizvodnju poljoprivrednih kiselih tala. Zahtjevna je aplikacija tih matrica zato što je to jako praškasta fina forma koja je naravno zahtjevna za primjenu, zato ono što sada radimo je da probamo naći model odnosno formu u kojoj je ta matrica čvrsta odnosno granulirana ili u nekoj drugoj formi koja je aplikativnija i tako može doprinijeti kružnom gospodarenju biootpadima na poljoprivrednim površinama, dodaje.

A kada se tom prahu dodaju ostaci lijeske, konoplje te otpadne laboratorijske vode homogenizacijom se kreira inovativni kompozit za koji su naši znanstvenici dobili brojna priznanja i nagrade.

- Radi se o inovativnim proizvodima na bazi biootpada koji su vrlo slični i nalik plutu no imaju određene specifikacije puno bolje u odnosu na pluto. O čemu se radi, oni su izrazito fleksibilni u svom dizajnu, također imaju veću čvrstoću, otpornost, također utjecaj na vlagu. Zamjena su dakle za pluto i samim time su ekološki prihvatljiviji. Svoju upotrebu mogu pronaći u građevinskom sektoru, ali naravno ne ograničavajući se samo tu, već i u poljoprivrednom sektoru, u ambalažnoj industriji te u automobilskoj industriji. Recimo jedan od primjera u građevinskoj industriji kao izolacijski materijal, rekla je Jelena Horvatinec, mag. ing. agr., Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

U svjetlu klimatskih promjena, kada moramo paziti na naš onečišćeni okoliš gdje smo već uvelike iscrpili prirodne sirovine, svaki projekt koji iskorištava otpad kao resurs za daljnju proizvodnju ima dodanu vrijednost u sklopu kružne bioekonomije.