Razmnožavanje hobotnica u kontroliranim uvjetima

01.07.2022.

07:00

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/K.D.

Razmnožavanja hobotnica u kontroliranim uvjetima

Razmnožavanja hobotnica u kontroliranim uvjetima

Foto: HTV / HRT

Većina nas je već čula ili pročitala informaciju kako su hobotnice vrlo inteligentne, no puno je zanimljivih informacija o ovim morskim stvorenjima koje mnogi od nas ne znaju – primjerice, da postoje muška i ženska hobotnica.

 - Fascinantno morsko stvorenje, ali vrlo znatiželjno i pohlepno. Intenzivno se hrani, što joj je ujedno i najveća mana jer ju na taj način svi lako ulove, rekao je u "Dobro jutro, Hrvatska" dr.sc. Leon Grubišić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Potražnja za hobotnicama, kaže, vrlo je velika, što rezultira njihovim sve manjim brojem u prirodnom staništu. Kako bi im pomogli u očuvanju vrste, Institut za oceanografiju i ribarstvo zajedno sa "Sportski ribolov na moru" pokrenuo je projekt razmnožavanja hobotnica u kontroliranim uvjetima.

- 'Vole' se na proljeće, nakon čega ženka nađe odgovarajuće mjesto gdje će ostaviti jajašca. Inkubacija traje mjesec dana, a upravo u ovo doba se male hobotnice izvaljuju iz tih jaja. Malim hobotnicama se zatim prvih nekoliko dana života daje hranu, kako bi im se pomoglo da prežive prve dane.

To su, objašnjava Grubišić, kratkoživuće vrste koje brzo rastu, a razmnožavanje im je terminalni događaj u životu.

- Nakon što se mrijeste i očuvaju jaja, hobotnice ugibaju, objašnjava.

Dodaje i kako, unatoč uvriježenom mišljenju, ne postoje stare hobotnice.

- Ako su velike, to je zbog male kompeticije u staništu i dobrog izvora hrane.

Bez ikakvog ljudskog utjecaja, objašnjava dr.sc. Tanja Šegvić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u prirodi bi preživjelo svega 1 do 2 posto malih jedinki hobotnica.

- Ovako ipak imaju kontrolirani mrijest i omogućili smo prvo hranjenje, pa vjerujemo da će preživljavanje biti puno veće – to pokazuju i naši preliminarni rezultati puštanja paraličinki u more, jer smo slično radili prije dvije godine. Odredili smo genske profile svih jedinki, i nakon 6 do 9 mjeseci smo skupljali odrasle, divlje jedinke uz pomoć sportskih ribolovaca i ronioca s Instituta. Od 30 jedinki, idenfiticirali smo dva izravna potomka, zaključuje Šegvić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!