Rizik od šumskih požara u južnoj Europi udvostručio se od 1981.

Broj dana s visokim rizikom od šumskih požara u južnoj Europi udvostručio se od 1981. godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u četvrtak u časopisu Scientific Reports, upozoravajući da regija ulazi u razdoblje "ekstremnog rizika od požara".

Istraživanje, koje je predvodio Raúl Cordero sa Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj, obuhvatilo je velik dio Pirenejskog poluotoka, Francusku, Italiju i Grčku.

Najizraženiji porast zabilježen je na Pirenejskom poluotoku, gdje su u dijelovima Portugala i Španjolske tijekom posljednjeg desetljeća zabilježena do 25 dana godišnje s ekstremno toplim, suhim i vjetrovitim uvjetima pogodnima za izbijanje požara, dok ih je u razdoblju od 1981. do 2010. bilo manje od deset.

No unatoč povećanom riziku, autori navode da je u posljednjem desetljeću (2016.-2025.) u južnoj Europi u prosjeku zabilježeno manje šumskih požara nego ranije te da je u većini zemalja opožarena površina bila manja nego tijekom 1980-ih.

Takav trend među ostalim pripisuju boljem upravljanju šumskim požarima, uključujući kvalitetniju obuku vatrogasaca, veći broj protupožarnih zrakoplova kao i veću osviještenost javnosti.

Međutim upozoravaju da je upravo uspješnije gašenje požara istodobno pridonijelo nakupljanju zapaljivog materijala u okolišu, što u kombinaciji s klimatskim promjenama povećava opasnost od rjeđih, ali znatno razornijih megapožara koje je teško obuzdati.

Autori stoga preporučuju ciljano i kontrolirano provođenje redovitog spaljivanja vegetacije te primjenu umjerenog, a ne maksimalnog, suzbijanja požara kao mogućih mjera za sprječavanje nastanka požara velikih razmjera.