Roboti već trče i plešu, ali nedostaje im 'mozak': Kina ulaže milijarde

Nakon godina razvoja humanoidnih robota koji mogu trčati, plesati i izvoditi salto, kineske tvrtke usmjeravaju sredstva u razvoj umjetne inteligencije koja bi te strojeve mogla učiniti korisnima za širi raspon poslova, otvarajući novo područje tehnološkog suparništva SAD-a i Kine.

Ta promjena potiče investicijski zamah u području utjelovljene umjetne inteligencije, odnosno softvera koji robotima omogućuje da razumiju okolinu, uče nepoznate zadatke i prilagođavaju im se bez potrebe za programiranjem za svaki pojedini posao.

Ulaganja porasla pet puta

Kineske tvrtke u tom području prikupile su 93,5 milijardi juana (13 milijardi dolara) kroz 322 ulaganja u prvoj polovici 2026., pet puta više nego godinu prije, prema podacima istraživačke tvrtke ITjuzi. Sve veći dio financiranja odlazi specijaliziranim tvrtkama koje razvijaju inteligenciju robota, uz same proizvođače.

– Kako konkurencija snižava cijene hardvera, proizvođači robota zaključili su da zarada neće dolaziti od hardvera, nego od mozga, rekao je Dermot McGrath, osnivač tehnološke konzultantske tvrtke ZenGen Labs sa sjedištem u Šangaju.

Novi front između SAD-a i Kine

Sektor u nastajanju otvara novi front u tehnološkom rivalstvu SAD-a i Kine. Američke tvrtke prednjače u nekim naprednim sustavima umjetne inteligencije za robote, dok se kineski razvojni timovi nadaju da će im proizvodna snaga i pristup podacima iz stvarnih uvjeta pomoći da konkuriraju američkim suparnicima.

Zemlja koja najbolje poveže umjetnu inteligenciju i strojeve mogla bi steći prednost u automatizaciji tvornica i logistike, što bi moglo promijeniti industrijsku produktivnost i svjetsko tržište robotske tehnologije.

– Mozak je doista najslabija karika u cjelokupnom tehnološkom sklopu robota, rekao je Gao Yang, suosnivač tvrtke Spirit AI.

Utrka za inteligencijom

Američki startupovi Physical Intelligence, Skild AI i Generalist razvijaju softver koji bi robotima trebao omogućiti usvajanje različitih vještina bez opsežnog ponovnog učenja.

Generalist navodi da je njegov model GEN-1.5 uspješno obavio oko 60 % jednostavnih zadataka nakon što je pogledao demonstraciju u trajanju od samo tri do 12 sekundi.

Kineska tvrtka X Square objavila je pak istraživanje koje pokazuje da roboti mogu usvojiti vještine rukovanja predmetima na temelju samo jedne snimke ljudskog izvođenja, bez ponovnog treniranja modela za svaki zadatak.

Američka prednost, kineska prilika

Vodeći američki laboratoriji postavljaju zahtjevan standard, osobito prema brzini kojom roboti mogu usvajati i ponovno primjenjivati vještine, rekao je konzultant za robotiku Georg Stieler. Ipak, smatra da su najjači kineski startupovi ozbiljni konkurenti.

Američki razvojni timovi imaju koristi od naprednih istraživanja umjetne inteligencije i boljeg pristupa snažnim računalnim čipovima. Kineske tvrtke, s druge strane, mogu blisko surađivati s proizvođačima robota i industrijskim kupcima kako bi testirale i unaprijedile svoje sustave.

Kineski startupovi X Square, Galaxea i Spirit AI procijenjeni su, prema podacima koje su objavile tvrtke, na oko tri milijarde dolara svaki, a u razvoj ulažu i proizvođači UBTech i Unitree.

Robotima trebaju podaci iz stvarnog svijeta

Za razliku od chatbotova, koji uče iz golemih količina internetskog teksta, robotima su potrebni primjeri fizičkih interakcija – od hvatanja predmeta do rukovanja fleksibilnim žicama.

Kineske tvrtke primjenjuju različite pristupe prikupljanju tih informacija. Neke zapošljavaju ljude koji robotima demonstriraju zadatke, druge koriste računalne simulacije, a neke kombiniraju oba pristupa.

Konkurencija u tom području i dalje je velika, a nijedna se tvrtka još nije nametnula kao jasan predvodnik.