Seizmolozi istražuju najdublji dio Jadrana - postavljeno 20 seizmografa

Južnojadranska kotlina, najdublji i ujedno jedan od najslabije istraženih dijelova Jadranskog mora, našla se u središtu međunarodnog znanstvenog projekta čiji je cilj bolje razumjeti seizmičku aktivnost tog područja.

Znanstvenici iz Hrvatske, Italije, Kanade i Crne Gore tijekom istraživačkog krstarenja postavili su 20 seizmografa na dubinama većim od tisuću metara kako bi tijekom godine dana bilježili podrhtavanja tla i prikupili podatke važne za procjenu budućih potresa.

Nepoznati dio Jadrana krije odgovore o budućim potresima

Seizmolog s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Josip Stipčević ističe da znanstvenici još uvijek nemaju dovoljno podataka o sastavu Zemljine kore u tom dijelu Jadrana.

- Mi zapravo ne znamo kakav je sastav kore na tom dijelu. To nam je bitno jer kada odredimo sastav kore možemo otkriti kakvi će potresi biti u budućnosti. Hoće li to biti veliki potresi, hoće li se zaustaviti, kakva je aktivnost – cijeli taj skup informacija možemo saznati iz poznavanja tog područja, rekao je Stipčević.

Instrumenti će bilježiti potrese iz cijelog svijeta

Kako bi došli do tih odgovora, znanstvenici su na morsko dno postavili mrežu seizmografa koji će godinu dana pratiti i najslabija podrhtavanja tla. Postavljeni uređaji neće registrirati samo potrese u Jadranu i okolici.

- Snimaju potrese iz raznih dijelova svijeta. Možemo pratiti lokalne potrese koji se dogode na udaljenosti od 10, 50 ili 100 kilometara od pojedinog instrumenta, ali i one koji nastanu tisućama kilometara daleko, primjerice u Japanu, pojasnio je Stipčević.

Dodatne postaje postavljene i na kopnu

Paralelno s istraživanjima na moru, dodatnih 20 seizmoloških postaja postavljeno je na području južnih Dinarida, između Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, jednom od seizmički najaktivnijih područja Europe.

Seizmologinja Iva Dasović navodi kako je jedan od ciljeva projekta razvoj sustava ranog upozoravanja.

- Ideja je imati aplikaciju koja će moći predvidjeti, odnosno najaviti jaku trešnju za potres koji se već dogodio, kako bismo imali sekundu, dvije ili tri za pripremu, rekla je Dasović.

U istraživanju pomaže i optički kabel dug 17 kilometara

Uz seizmografe, znanstvenici koriste i 17 kilometara dug optički kabel postavljen na istraživanom području, koji također prikuplja podatke o pomicanju tla.

Asistentica Geofizičkog odsjeka PMF-a Ivana Zonjić nada se da će projekt pomoći u boljem razumijevanju rasjeda na dubrovačkom području.

- Najviše bih voljela da ocrtamo rasjede koji se nalaze kod Dubrovnika. Već imamo određene naznake da bismo mogli uočiti strukture koje ranije nisu bile vidljive zbog konfiguracije terena, rekla je Zonjić.

Dok mreža instrumenata nastavlja prikupljati podatke, znanstvenici očekuju da će istraživanje rasvijetliti neka od ključnih pitanja o seizmičkoj aktivnosti južnog Jadrana i pomoći boljem razumijevanju rizika od budućih potresa u regiji.