Sindikalist Hanzalek: AI se počinje upotrebljavati kao bič za radnike

Razvoj umjetne inteligencije donosi duboke promjene na tržištu rada, otvarajući nova pitanja o ulozi čovjeka, sigurnosti zaposlenja i dostojanstvu rada. U središtu rasprave nalazi se izazov kako uskladiti tehnološki napredak s očuvanjem prava i dostojanstva radnika.

Predsjednik Sindikata grafičara i medija Darije Hanzalek upozorio je u "Studiju 4" HRT-a u povodu Svjetskog dana dostojanstvenog rada na opasnosti primjene umjetne inteligencije pri zapošljavanju.

- Jučer je bio Svjetski dan dostojanstvenog rada i Hrvatski sindikat telekomunikacija i Nezavisni hrvatski sindikat smatrali su primjerenim otvoriti ovu temu koja će utjecati na rad i budućnost čovjeka. Rasprava je bila zanimljiva upravo zbog toga što su sudjelovali predstavnici više sektora. Ono što možemo reći je da AI kao alat, kao i svi izumi kroz ljudsku povijest mogu biti opasnost, ali i prilika. Ako bude samo u funkciji kapitala, profita i elita, onda je zaista velika opasnost koja čovjeku može oduzeti rad i marginalizirati mnoge, ali može imati i pozitivne učinke. Bojim se da idemo u prvom smjeru, rekao je.

Kako je objasnio, unatoč primjeni umjetne inteligencije, čovjek treba biti u središtu radnog odnosa i uvjeti rada moraju biti što povoljniji.

- Da može izdržati do mirovine čija se granica stalno podiže, a ne ovaj suprotni smjer gdje se AI počinje upotrebljavati kao novi bič u rukama poslodavca gdje tjera radnika da radi jače i brže. Kada AI definira norme i ubrzanje radnih procesa, pritisak je doslovno neizdrživ, rekao je.

- Kada smo jučer razgovarali o tome, gotovo je nemoguće predvidjeti gdje će biti najjači udar, nastavio je.

- Već se danas umjetna inteligencija, još ne kod nas, ali u SAD-u, počinje koristiti kod zapošljavanja, donošenja odluka i upravljanja radnim procesom. Imamo i upravljanje učinkom - doslovno mjerenje radnog učinka - nagrađivanje i kažnjavanje radnika, dodao je.

"Koriste se metode na razini pseudoznanosti"

Upozorio je kako "nismo svjesni koliko umjetna inteligencija prodire u naše živote".

- Na neki način umjetna inteligencija već određuje tko će se zaposliti na određeno mjesto. AI se koristi za algoritme tekstualne analize kada se formuliraju oglasi za posao, marketinške algoritme za oglašavanje radnog mjesta, chat-bot algoritme koji vode kandidata kroz prijave za posao, objasnio je.

- Sada dolazimo do ozbiljnijih. Algoritmi pregleda životopisa kandidata. U prvom krugu se prijave filtriraju s pomoću umjetne inteligencije. Algoritmi se koriste i za testiranje kompetencija te psihometrijske testove. Tu ima puno velikih upita i problema. Dolazimo i do automatiziranih sustava prvih razgovora, do te mjere da se neki programi koriste s prepoznavanjem mimike lica koja je i dalje na razini pseudoznanosti te odlučuje o rezultatu. U konačnici imamo provjere životopisa gdje se kroz javno dostupne podatke kandidati kontroliraju, upozorio je.