Slavoluk Sergijevaca: Priča o moći, obitelji i ženi ispred svog vremena

Slavoluk Sergijevaca u Puli visok je jedanaest metara i ubraja se među najbogatije ukrašene slavoluke iz vremena Rimskog Carstva.

Podignut je potkraj 1. stoljeća prije Krista, u vrijeme cara Augusta i jedan je od najimpresivnijih spomenika antičke Istre. 

- Slavoluk Sergijevaca je jedan od najljepših spomenika u Puli, zaista intrigantan, i da bi mu se uopće pristupilo, najprije je potrebno proučiti gomilu literature, a od velike pomoći bili su i podaci koji su dobiveni nedavnim laserskim 3D snimanjem, rekla je dr. sc. Alka Starac, Arheološki muzej Istre.

Slavoluk je privatni memorijalni spomenik podignut vlastitim sredstvima Salvije Postume, ugledne Puljanke, u čast trojici pokojnih članova obitelji Sergijevaca koji su zauzimali istaknute funkcije u pulskoj koloniji. Nalazio se uz glavni ulaz s trojim vratima između dviju kružnih kula. Danas su od njega vidljivi samo rekonstruirani ostaci.

- Tu se praktički nalazio glavni ulaz u rimsku koloniju, otuda i naziv zlatna vrata. Znači to je jedan tradicionalni naziv još od grčkih vremena koji se javlja dalje kroz bizantsko vrijeme kroz srednji vijek i Renesansu, a kojima su se vrata označavala prema značaju. Zlatna vrata su bila najvažnija, onda idu srebrna brončana i na kraju željezna ako je grad imamo 4 značajna ulaza, kaže Starac.

Na vrhu slavoluka bili su kipovi Sergijevaca, ali i same Salvije Postume. Upravo to ga čini posebnim – riječ je o jednom od prvih spomenika u Rimskome Carstvu na kojem je postavljena skulptura smrtnice, žene koja nije bila božica ni članica carske obitelji.

- Osim slavoluka Sergijevaca u Puli ,najstariji za koji znamo da je imao kip žene odnosno pripadnice carske obitelji nalazio se u sjevernoj Italiji u Paviji dignut negdje oko 8. g. poslije Krista. To su prvi slavoluci uopće na kojima se javljaju skulpture žena smrtnih žena ako nisu boginje, dodaje.

Arhitektonska dekoracija slavoluka bogata je simbolikom Augustove ikonografije i političke propagande. Posebno se izdvaja motiv borbe orla i zmije, što simbolizira pobjedu Rima nad neprijateljima, odnosno trijumf dobra nad zlom. Smješten u središte spomenika, naglašava snagu i moć cara Augusta. Uz njega se javljaju i biljni motivi poput vinove loze, grozdova i plodova, u kombinaciji s prikazima životinja, ptica i mitskih bića.

- Možemo ga čak nazvati jednom malo enciklopedijom Augustove ikonografije. Zašto zato što su na njemu prikazani svi glavni motivi propagande carskoga kulta u Augustovog doba, ističe Starac.

Iako star više od dvije tisuće godina, slavoluk stoji gotovo nepomičan. Njegovi temelji ukopani su tri metra u čvrstu stijenu, što mu osigurava stabilnost.

- Postavljeni su senzori koji mjere eventualne pomake na slavoluk, no do sada tih pomaka nije bilo, nisu registrirani zahvaljujući tome što je tako solidno građen, rekla je.

Slavoluk Sergijevaca nije samo ostatak rimske arhitekture – on je spomenik s osobnom pričom. Priča je to o obitelji, o prerano izgubljenom mladom heroju, ali i o ženi koja je, u vrijeme kada su to rijetke mogle, vlastitim sredstvima podignula trajan spomenik u čast svoje obitelji.