Ulaskom u EU, Hrvatska se okrenula projektima tzv. pametnih gradova, koji su imali za cilj građanima podići životni standard, od dostupnosti gradskih usluga, manjih cijena komunalnih i drugih potreba u jednoj urbanoj sredini.
23.09.2024.
14:21
Autor: V.G./Studio 4/HRT
Ulaskom u EU, Hrvatska se okrenula projektima tzv. pametnih gradova, koji su imali za cilj građanima podići životni standard, od dostupnosti gradskih usluga, manjih cijena komunalnih i drugih potreba u jednoj urbanoj sredini.
Neki gradovi su se više ili manje snašli, posebno kada je riječ o povlačenju novca iz EU fondova.
U međuvremenu dobili smo stručnjake koji su svladali modele i koncepte pametnih gradova, te ih nadogradili, koji su ih počeli izvoziti i kao ideju i rješenje u tzv. treće zemlje.
Iva Mia Krušlin, stručnjakinja za projekte pametnih gradova, uskoro odlazi u Indiju gdje će se predstaviti tzv. modeli pametnih gradova, kao dio hrvatskog proizvoda.
- Smart city ima taj konpcet urbane sredine gdje se unosi tehnološki aspekt da bi se poboljšala kvaliteta usluga građanima. Međutim, tehnologija sama po sebi nije dovoljna da bi se stvorila održiva zajednica, potreban je ljudski aspekt. Mi smo napravili projekt "Gradovi i općine koji brinu" koji su pokrenuti u Novoj Gradišci i Viškovu, gdje smo osnažili ljudsku komponentu lokalnih službenika, rekla je Krušlin gostujući u emisiji "Studio 4".
Više o projektu i pametnim gradovima doznajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora