Stručnjak za kibernetičku sigurnost: Svaki novi sustav ima svoje ranjivosti

S obzirom na nedavni hakerski napad na hladnjake u francuskim trgovinama, o sve širem području i sve više vrsta kibernetičkih napada, ali i njihovoj prevenciji u Dnevniku HRT-a govorio je stručnjak za kibernetičku sigurnost Zlatan Morić.

Voditelj Odjela za kibernetičku sigurnost Sveučilišta Algebra Bernays Zlatan Morić komentirao je nedavni slučaj kibernetičkog napada na hladnjake u francuskim trgovinama istaknuvši kako se iz godine u godinu količina digitalnih usluga povećava, a samim time i hakerskih skupina koje to mogu iskoristiti.

- Ovo je samo jedan od primjera, njih ima dosta koji se trenutačno događaju, ali nisu ovih razmjera pa medijima to onda nije interesantno odnosno završi neprijavljeno, ustvrdio je.

Na pitanje tko stoji iza napada odgovorio je rekavši da se još ne zna ni kako se točno napad dogodio dodavši da, po njegovom mišljenju, postoje dva izgledna scenarija.

- Jedan je da iza toga stoje neke hakerske skupine sponzorirane od strane nekih država kojima je to neki geopolitički potez. Druga varijanta je da je to hakerska skupina tzv. script kiddies koji nemaju neko veliko znanje te iskorištavaju različite alate koje pronađu i pokušavaju pronaći nekog ranjivog. To znači da to nije bio neki ciljani napad, nego su slučajno postali meta zato što su otkriveni na internetu, objasnio je.

Ranjivost uređaja spojenih na internet

Kao problem je istaknuo to što u, kako je rekao, posljednjih 15 do 20 godina kompanije pokušavaju jako velik broj svojih uređaja iz proizvodnje ili trgovine spojiti na internet da bi omogućili praćenje njihovog rada odnosno daljinsko upravljanje.

- Ti uređaji sad kad se nalaze na internetu su u principu dostupni bilo kome s bilo kojeg kraja svijeta, a postoje i servisi preko kojih možete pronaći koje su to IP adrese iza kojih se nalaze različiti uređaji, pojasnio je.

- U ovom konkretnom slučaj to je neki industrijski slučaj za upravljanje rashladnim sustavima je bio dostupan s interneta i netko je iskoristio i pristupio tom sustavu, možda pogodio zaporku ili je taj sustav imao neku ranjivost koja je iskorištena i dobio kontrolu nad tim sustavom, dodao je.

Rizik za slične napade u Hrvatskoj

Morić je istaknuo kako je Zakon o kibernetičkoj sigurnosti odnosno europska Direktiva NIS2 koja je na snazi u Hrvatskoj namijenjena upravo podizanju razine sigurnosti.

- Taj Zakon i te norme se odnose na kompanije koje se smatraju bitnima za nacionalnu sigurnost. Jako je teško nametnuti visoku razinu sigurnosti nekom malom dućanu niti imaju stručnjake koji bi to implementirali, rekao je.

Ocijenio je kako se u Hrvatskoj tako nešto ne bi moglo dogoditi jer rashladni sustavu u hrvatskim trgovinama najvjerojatnije nisu na toj razini automatizacije te se na njih nije moguće spajati na daljinu.

Potreba za sigurnosnim sustavima će samo rasti

Kao potencijalni sigurnosni rizik izdvojio je primjer ''izazova upravljanja dobavljačima'' u kojem pri kupovini opreme za neku kompaniju postoji neka vanjska tvrtka koja je odgovorna za održavanje te opreme.

- Kad se nešto pokvari vi njih zovete i onda se oni remote spoje i nešto poprave. Taj put koji njima dozvoljava da poprave uređaj također može dozvoliti nekom hakeru da kompromitira taj put ili da kompromitira vašeg dobavljača i onda da preko njihove infrastrukture dođe do vaše, pojasnio je.

Morić je ustvrdio kako će potreba za sigurnosnim sustavima biti sve veća s obzirom na to da svaki novi sustav koji se uvodi sa sobom nosi neke ranjivosti.

- Uvijek postoje ljudi koji će pokušati iskoristiti te ranjivosti da bi ostvarili svoju neku korist, je li to neki aktivizam, neka politička poruka ili novčana ovisi sve o hakerskim skupinama, zaključio je.